Srđan Šarenac: Kako smo u Brazilu snimili film "Izbor za Miss zatvora"
Kada je 2009. godine pročitao novinski članak koji govori o izboru za miss zatvora, događaju koji se organizuje u Rio de Janeiru, Šarenac je već radio na filmu "Selo bez žena". Ipak, iako okupiran ovim projektom - kontaktirao je brazilskog fotografa koji je pratio ovaj program kako bi dobio snimke i dublji uvid u priču.
Uskoro je otkrio da u brazilskim zatvorima već nekoliko godina postoji praksa organizovanja izbora za miss, a suština ovog programa jeste prikazati da zatvorenice nisu samo brojevi i pružiti im mogućnost resocijalizacije unutar zatvorskih jedinica.
"Fascinirala me transformacija zatvorenica iz njihovih zatvorskih smeđe-bijelih uniformi u prekrasne haljine. Stvorila mi je dojam da se ispred mene nalaze prave manekenke. Prvobitna ideja bila je da ovo bude film na engleskom jeziku, koji govori o stranim zatvorenicama koje su zbog droge završile u brazilskom zatvoru te se zatim prijavile na izbor za miss zatvora kako bi vratile samopouzdanje", priča Šarenac.
Već 2009. počinje rad na prvoj verziji scenarija, koja će mu osigurati mjesto u Nipkowom programu u Berlinu, gdje je 2012. godine proveo četiri mjeseca i uz pomoć mentora dovršio rad na scenariju. Ipak, nije sve išlo prema planu. Zatvor koji je inspirisao reditelja da napiše scenarij za film otkazao je održavanje ovog događaja, a mnogi drugi zatvori odbili su saradnju na snimanju filma.
"Dugo smo tražili lokaciju za snimanje. Zatim se pojavila Graziella Fernanda Costa, direktorica ženskog zatvora u Pirajuiju, koja je odlučila organizovati izbor za miss zatvora u tri kategorije: miss proljeća, miss plus size (za punije zatvorenice) i mister (za one zatvorenice koje se osjećaju kao muškarci). To je značilo da ćemo snimati na portugalskom, jer zatvor u Pirajuiju nema strane zatvorenice", prisjeća se Šarenac.
U Pirajuiju živi 18.000 stanovnika i ima tri zatvora - dva muška i jedan ženski. U svakom je po 1.500 zatvorenika, odnosno ukupno ih je 4.500. Većina građana radi u zatvorima, a veliki broj porodica koje ranije nisu živjele u ovom gradu su preselile ovdje kako bi bile bliže članovima porodice koji su u zatvoru.
"Snimanje je trajalo ukupno deset sedmica - podijeljeno u pet sedmica za istraživanje likova i pet za snimanje filma. Nismo imali problema u vezi s učešćem zatvorenica, svih 1.500 žena željelo je biti dio snimanja. Uz direktoricinu pomoć smo odabrali njih 35, sedam dana smo snimali intervjue i onda smo na osnovu snimljenog materijala odlučili da se u filmu fokusiramo na priče šest zatvorenica", govori.
Šarenac nam priča kako je sa zatvorenicama razgovarao o njihovim radnim danima, stvarima koje im najviše nedostaju, o onome što najviše sanjaju...
"Razgovarali smo o tome kako im izbor za miss zatvora omogućava da više ne budu samo zatvorski broj, nego žene s imenom i prezimenom, koje mijenjaju zatvorsku uniformu haljinama u boji i na taj način se osjećaju slobodno", kaže Šarenac.
Ekipa filma radila je na temperaturi od 45+ stepeni celzija i pod stalnim nadzorom stražara.
"Kada ulazite u zatvor, morate ostaviti sve metalne predmete u jedan ormarić i proći kroz metal detektor. Tokom snimanja svake scene s nama su bili šefica osiguranja zatvora i dva čuvara. Bez njih je nemoguće otvoriti bilo koja vrata zatvora. A morali su biti oko nas kako bi bili uvjereni da zatvorenice neće ugroziti našu sigurnost. To su sve otežavajuće stvari za film u kojem je potrebno snimiti kako zatvor i zatvorenice prirodno izgledaju", kaže.
Film je sniman od 2017. do 2020. godine, ali je ukupan proces rada na filmu trajao 12 godina. Reditelj ističe kako bi volio da ovo ostvarenje bude prikazano na velikim festivalima poput IDFA-e u Amsterdamu, Sundancea, Berlinalea... Na When East Meets West forumu u Trstu nagrađen je priznanjem Hot Docs. Bh. publika će film moći pogledati 2022. godine na filmskim festivalima.
"Film želimo prikazati i u našim zatvorima kako bismo otvorili mogućnost razgovora o programima resocijalizacije kao što je izbor za miss zatvora", optimistično kaže.
"Izbor za miss zatvora" snimljen je uz podršku Filmskog Centra Srbije, Audiovizualnog centra i Fondacije za kinematografiju Sarajevo. Produkciju potpisuju Udruženje Novi Film (BiH), Novi Film d.o.o. (Srbija) i Provid (Hrvatska).
Šarenac naposljetku ističe kako trenutno radi na dva dugometražna igrana filma: "Nebesa" (Srđan Dragojević) i "Jahači" (Dominik Mencej), kao i na dva dokumentarna filma "Poslije kraja svijeta" (Srđan Šarenac) i "Biografija fotografije" (Lauren Walsh i Ron Haviv).
Hrvati se dive "ljudima u crnom": Napravili su ludnicu, kao da se igralo u Sarajevu
Znate li da se jedan od najvećih hitova Nede Ukraden trebao zvati ''Milane, labude''?
