Intervju za Klix.ba
103

Srđan Vuletić: Narativ "na budžetu su, a ne prave profit" važi samo za filmaše, a šta ćemo s političarima?

Razgovarala: Nejra Osmanović
Foto: T. S./Klix.ba
Foto: T. S./Klix.ba
Film "Gym" Srđana Vuletića od 24. oktobra stiže u kina širom Bosne i Hercegovine, a tim povodom razgovarali smo s bh. rediteljem koji je za Klix.ba prokomentarisao poruke filma, sličnosti i razlike tema filma sa svakodnevnicom, odabir glumaca, ali i stanje bh. kinematografije.
Srđan je na filmu počeo raditi još 2009. godine, a radnja prati život Rikija, konobara u posrnuloj ketering kompaniji. Njegov mizogini kolega i budući zet Ado želi spasiti firmu tako što će prebiti vrhunsku slastičarku Melisu, bivšu saradnicu, i natjerati je da ponovo radi s njima. Svi uposleni odbace plan kao totalno glup i besmislen. Međutim, Ado je uporni divljak i njegove kolege znaju da on neće stati dok ne bude silom zaustavljen.

Od 2009. godine do danas tema nasilja nad ženama koja se provlači kroz film je jednako aktuelna, a Vuletić kaže kako je to samo još jedan pokazatelj da ovo društvo stagnira.

"I pokazatelj da nešto temeljno nije u redu sa pravcem u kojem ovo društvo ide. Naravno, najveću odgovornost snose oni koji upravljaju društvom, ali kad malo pogledamo širu sliku i ostale velike probleme - odnos prema prirodi, disfunkcionalni politički, obrazovni, zdravstveni sistem, itd, vidimo da se ne može sve svaliti na odsustvo vizije i krizu upravljanja. Upravo o tome govori naš film - nije baš sve u zakonima, ima nešto i u ljudima. Likovi u našem filmu kao da su izgubili neki ljudski, zdravorazumski osjećaj da treba reagovati i pomoći osobi u nevolji. Džaba svi zakoni svijeta, ako je taj ljudski refleks izgubljen", kaže bh. reditelj.

"Gym" je bh. svakodnevnica, prikaz društva bez empatije

Naglašava da je "Gym" u potpunosti inspirisan našom svakodnevnicom te da su se trudili da je prikažu bez ikakvog uljepšavanja i ušminkavanja.

"Zanimljivo je bilo nakon dosadašnjih projekcija filma, da su mnogi gledaoci imali komentare na liniji da prepoznaju to neko odsustvo solidarnosti, tu surovu svakodnevnu komunikaciju među ljudima u kojoj smo oguglali na neke agresivne ideje", ističe Vuletić.

Uloge u filmu ostvarili su Edin Avdagić, Dino Sarija, Dina Mušanović, Rijad Gvozden, Igor Skvarica, Adnan Omerović, Filip Radovanović, Faruk Hajdarević, Mirza Dervišić, Pavle Marković, Aneta Grabovac, Vanja Matović, Davor Bojanić, Aleš Kranjec, Emir Fejzić, Elma Fetić, Anja Kraljević, Helena Vuković, Pavle Novaković, Tarik Džinić, Aldin Omerović i Ejla Bavčić.

Foto: T. S./Klix.ba
Foto: T. S./Klix.ba

Ono što je posebno interesantno jeste da je gotovo cjelokupna glumačka postava sastavljena od manje poznatih ili glumaca i glumica kojima je ovo prva filmska uloga, a Vuletić pojašnjava zašto se odlučio za to.

"Ja sam ponosan na njihove uloge, mislim da su sjajno obavili svoje zadatke. Odabrao sam ih baš zato jer sam vjerovao da su oni u stanju to vrhunski uraditi. S druge strane, želio sam da imamo taj dokumentaristički prizvuk u filmu, a njega je teško dobiti sa jako poznatim licima koja smo gledali zadnjih trideset godina u domaćim filmovima", pojašnjava.

"Gym" je premijerno prikazan na Sarajevo Film Festivalu, a Vuletić ističe da su i on i ekipa filma izuzetno zadovoljni reakcijom "pogotovo uzevši u obzir da naš film nije 'topla ljudska priča' sa likovima koje ćete zavoljeti već upravo suprotno".

"'Gym' je jedan prikaz društva bez empatije, društva koje žudi za herojima. Što se tiče distribucije, nadam se da će upravo tema i način obrade priče u kombinaciji sa svježim glumačkim licima privući publiku u kina. Pritom, film ne traje predugo, 85 minuta, što je postao bitan faktor ovih dana da se ljudi odluče otići u kino, jer je organizacija vremena svima postala problem", pojašnjava dalje Vuletić.

Narativ "na budžetu su, a ne prave profit" primjenjuje se samo na bh. kinematografiju

Bh. reditelj je ranije otkrio da je film koštao 400.000 eura, a tema finansiranja bh. autora i samo stanje bh. kinematografije bila je jedna od gorućih tema tokom Sarajevo Film Festivala. Vuletić ističe da bh. autori "samo traže konstruktivan dijalog sa vlastima i primjenjivanje standarda koji već postoje u našem najbližem okruženju".

"Sve se može svesti na jednu tačku - formiranje funkcionalnog bh. filmskog centra koji će rukovoditi procesima vezano za bh film. Dakle, niko ne traži nešto što nigdje ne postoji, već upravo suprotno, tražimo nešto što je standard u svim evropskim državama. Pazite, nekako se od javnosti uporno skriva činjenica da je Fondacija za kinematografiju sve donedavno finansirala maksimalno 20 posto od budžeta filma. Znači domaći autori i produkcije su morale nalaziti ostalih 80 posto kroz koprodukcije. Drugim riječima, mi smo finansirali filmove, a država je tu osiguravala manjinski dio", pojašnjava nam Vuletić.

Foto: T. S./Klix.ba
Foto: T. S./Klix.ba

Također, gašenje BH Content Laba u mnogome je odmoglo autorima, a reditelj kaže kako se nada da će BH Telecom preispitati svoje nedavne odluke, jer postavlja se pitanje šta će se dobiti gašenjem te platforme.

"Odgovor je da se neće ništa dobiti, osim što će neke ljude ostaviti bez posla, publiku će ostaviti bez domaćih serija, a naše tržište prepustiti projektima iz drugih zemalja. Interesantno je da se narativ 'na budžetu su, a ne prave profit' primjenjuje samo na bh. kinematografiju, ali ako je to mjera stvari koju trenutna vlast želi primjeniti, šta ćemo sa osnovnim školama, muzejima, pozorištima, naučnim institutima, manje popularnim sportovima? Hoćemo li sve pogasiti? Na kraju krajeva, i političari su na budžetu, a ne prave profit. Šta da radimo, da pogasimo skupštine, parlamente, domove naroda? Dakle, postoji nešto što se ne može gledati kroz tu optiku, a to je pitanje kulturnog identiteta jedne države. I ovdje ne mislim samo na film, već na sve grane umjetnosti, i srodnih aktivnosti kao činiteljima kulturnog identiteta, koju su ugrožene ovim pristupom", objašnjava dalje Vuletić.

Ističe da on nasreću, pripada grupi autora koja radi i van granica države te je lakše pronaći izvore finansiranja za nove projekte: "U proljeće ove godine sam snimio film 'Vidra' u Crnoj Gori, koji je trenutno u fazi postprodukcije. Tu su i neke ponude za dalje angažmane, ali otom potom".

"Ono što je ovdje bitno je da se promijeni paradigma u kojoj se filmovi snimaju uprkos sistemu, već to treba da bude sistemski uređena aktivnost", poručuje na kraju Vuletić.