Stigla je 4. sezona megapopularne serije Stranger Things: Fanovi u transu, kritika oduševljena
Dugoočekivana 4. sezona osvanula je danas na Netflixu, na sveopće oduševljenje globalne armije obožavatelja, koji su hipnotizirani eksperimentima povezanim s paranormalnim pojavama i teorijama zavjera. Nije tajna su kreatori serije, braća Duffer, nadahnuli tvorce serije “Dark” (prve njemačke produkcije streaming servisa Netflix), pa će vrlo vjerovatno “Stranger Things” doprijeti i do fanova njemačke “mračne” uspješnice.
Podsjetimo se, cijela priča je nastala 2016. godine, kada je objavljena prva sezona, radnjom smještena u fiktivni grad u Indiani, u blizini laboratorija u kojem je stvoren portal koji vodi u alternativnu dimenziju Upside Down. Poražavajuće posljedice hladnoratovskih eksperimenata zadesile su gradić onda kada je biće iz druge dimenzije otelo dvanaestogodišnjeg dječaka Willa Byersa.
Noćna mora iz djetinjstva
Nova sezona je čak pet sati duža nego prethodna i ima nekoliko ključnih promjena, prije svega u načinu na koji su scene nasilja postale još brutalnije. Tinejdžeri koji su gledali prethodne sezone sada su nešto stariji, pa je i nered koji za sobom ostavljaju čudovišta - krvaviji.
Na samom početku prve epizode (od ukupno devet), vraćamo se u 1979. godinu kada dr. Brenner (Matthew Modine) eksperimentira na nekolicini djece, koja posjeduju parapsihološke sposobnosti, sve dok misteriozni incident ne ubije svu djecu osim djeteta “Jedanaest”. Potom, 1986. godine selimo se u Kaliforniju, gdje se Eleven (Millie Bobby Brown) bori s gubitkom svojih moći i maltretiraju je drugi studenti.
Joyce (Winona Ryder) poštom prima porculansku lutku iz Rusije i pronalazi skrivenu poruku, u kojoj stoji da je Hopper (David Harbour) živ. U Hawkinsu, Mike (Finn Wolfhard) i Dustin (Gaten Matarazzo) pridružili su se srednjoškolskom "Hellfire Clubu", društvu koje vodi ekscentrični Eddie Munson (Joseph Quinn). Chrissy Cunningham (Grace van Dien) progone vizije, kao i djedov sat koji otkucava.
Hooper je zarobljen daleko od kuće, u snježnoj pustoši Kamčatke u Rusiji, gdje će se suočiti s opasnostima. U međuvremenu, u Sjedinjenim Državama novi horor počinje isplivavati, nešto što je davno zakopano i nešto što povezuje sve njih. Zastrašujuća prijetnja izbija na površinu, predstavljajući jezivu misteriju koja bi, ukoliko bude riješena, mogla konačno stati na kraj užasima.
Inače, 4. sezona je prepuna muzičkih filmova iz osamdesetih, poput Falcove pjesme “Rock Me Amadeus” i “Running Up The Hill” Kate Bush. Zanimljivo je da srbijanski glumac Nikola Đuričko igra novi lik u priči, Rusa Yurija, dilera koji voli loše šale. Svi likovi su obogaćeni nekom vrstom psihološke dubine, pa je priča primamljiva i nešto starijoj publici, onoj koja nije gledala prve tri sezone. Ipak, za praćenje priče potrebana je dobra koncentracija, obzirom da je nekoliko paralelnih priča, u kojima pratimo brojne likove i njihove neobične veze.
Primjetno je da je produkcija urađena besprijekorno i da je veliki budžet omogućio scenografski vremeplov, vjeran prikaz osamdesetih godina, sa svim onim pomalo zaboravljenim modelima automobila te primjeraka tada posljednjeg vriska tehnike u vidu walkmana i kućnih kompjutera. Tu su i sve one čudne frizure i odjeća koju danas gledamo na fotografijama i ne možemo vjerovati da smo ih nekada nosili. Uz sve to, tu je i duh jednog vremena, kojeg niko nije mogao uništiti, pa ni “čudne stvari”.
