"Bio je samo jedan film koji je nastao kao većinska koprodukcija BiH. Naravno, to reflektuje stvarno stanje. To je stvarno stanje krize u kojoj se u protekloj godini dana nije se snimio niti jedan bh. igrani film koji je režirao bh. autor/autorica", ocijenila je Tataragić.
Ona podsjeća da su razlozi za nesnimanje filmova nedostatak sredstava te neusvojen zakon o audiovizualnim umjetnostima na nivou Federacije BiH. Smatra da je jednostavno riječ o nesređenosti koja vlada i s kojim se struka pokušava izboriti.
Prošle godine je snimljeno pet filmova, ali Tataragić ističe da ni to nije stvarni pokazatelj stanja, jer su svi ti filmovi nastajali po sedam do deset godina. U takvoj situaciji, smatra ona, teško se može govoriti o stabilnosti bh. kinematografije, no ipak kao pozitivnu činjenicu vidi ovogodišnjih 77 prikazanih filmova uprkos situaciji koja je jako loša.
"Jer to svjedoči da usprkos svemu imamo zdrave filmske snage, autore, producente…", podvukla je.
Pojašnjava također da, iako tih 77 filmova jesu neka svijetla tačka, činjenica je i da program BH Film ne prikazuje samo bosanskohercegovačke produkcije, već i filmove bh. autora koji žive i rade u inostranstvu te ostvarenja stranih autora koji se ili snimaju u BiH ili se bave temama koje su konkretno vezane za BiH.
Elma Tataragić mišljenja je da se bh. kinematografija može vrlo brzo rehabilirati ukoliko bude usvojen zakon, a od toga zavisi i snimanje budućih bh. igranih i ostalih filmova.
Podsjeća da bh. autori čekaju godinama na snimanje filma, što nije slučaj ni u jednoj od zemalja regiona.
"Sa ovom situacijom smo u nezavidnoj poziciji, još ako tome dodamo da naše televizije ne produciraju ništa od vanjskog, neovisnog sadržaja (nekad je postojao tv film, tv drama, tv novela.. ) struka nema od čega da živi. U BiH ljudi o kojima se ne priča, a koji nisu autori, producenti, glumci - oni ljudi bez kojih nema filma kao što su gaferi, rasvjetljivači, svi na setu, oni nemaju od čega da žive. Jednostavno ćemo prestati da imamo te profesije", podvukla je Tataragić.
Kada je riječ o Takmičarskom programu za igrani film, navodi da je program bio izuzetno raznovrstan, šarolik. Nije bilo nekih zajedničkih tema, ali su se provlačili određeni motivi koji su se mogli prepoznati iz filma u film.
"Rekla bih da su sve bile intimne priče. Da su često teme inspirisane intimnim pričama samih autora ili su iz njihovog života, njima bliskih ljudi", ustvrdila je.
Tataragić podvlači da je rumunska kinematografija prednjačila sa čak tri filma u selekciji deset filmova u Igranom programu.
U Takmičarskom programu za igrani film ove godine su zabilježene četiri svjetske premijere i jedna međunarodna, a predstavljena su i četiri debitantska filma.
"Četiri filma su režirale rediteljice, što je bitno istaći posebno ove godine kada je SFF treći festival na svijetu koji je potpisao Povelju 5050X2020 o dostizanju pune ravnopravnosti spolova do 2020. godine", naglasila je Tataragić u razgovoru za Fenu.
Tu Povelju do sada su potpisali Cannes Film Festival i Locarno Film Festival.
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
