"Testament jednom vremenu": Veteranske priče našle put do stotine hiljada ljudi
Snimci su nastali u okviru rada na dokumentarnom filmu "Testament jednom vremenu" autora Zorana Zoke Ćatića, Mirze Ajnadžića i Slađana Vujića, u produkciji Udruženja za kulturnu i medijsku dekontaminaciju. Glavni akteri su veterani, članovi udruženja koje se već 10 godina bavi okupljanjem ljudi koji su u ratu bili na suprotstavljenim stranama, kako bi zajedno i uz pomoć stručnih osoba mogli raditi na temama prevazilaženja posljedica traume i PTSP-a.
"Možda sam ostao živ da ovu priču ispričam ne samo svojoj, već i drugoj djeci. Možda je to moja misija", kaže u svojoj ispovijesti Franjo Blažević iz Brčkog.
Njegov kolega Asim Parlić iz Zavidovića zaključuje: "Kad se podvuče linija, vidi se besmisao rata. Zašto su tolike žrtve bile na jednoj, drugoj, trećoj ili petoj strani?".
Aktivista "Pravog požara" Goran Mičija jasno poručuje: "Bolje je godinama pregovarati, nebitno koliko, samo da ne bude nijednog metka, da ne bude oružja ni rata. To bih volio da mlade generacije shvate kao poruku".
Veteranske priče su, baš kao i "Testament jednom vremenu", nastali kroz otvorene razgovore o temama o kojima se već odavno šuti, iako posljedice rata i danas u Bosni i Hercegovini usmjeravaju živote cijelih porodica i društva. Veterani, koji godinama održavaju edukativne radionice sa mladima, ženama i drugim veteranima napravili su iskorak u svom djelovanju i hrabro stali pred kamere. Govoreći o svom životu, najtežim životnim trenucima i porukama koje imaju za sve, a posebno za generacije koje su rođene nakon rata, ovi ljudi direktno utiču na ozdravljenje našeg društva.
Franjo Blažević, Edin Ramulić, Borislav Pavlović, Vladimir Perić, Spasoje Kulaga, Ibro Huremović, Bernardo Vuković, Marinko Dumanić, Asim Parlić, Mirko Zečević Tadić, Goran Mičija, Miro Šikarac, Nisvet Bećirović, Marko Zelić, Boro Jevtić i Jasmin Osmankić veteranskim pričama pokazuju da je na svakoj strani u proteklom ratu bilo ljudi koji su uvučeni u sukob koji nisu željeli i koji je na njih, njihove porodice i okruženje ostavio dubok trag.
Svoj aktivizam vide kao način da okruženje podstaknu na rad na rješavanju posljedica ratne traume jer iako bolna prošlost i danas opterećava odnose među narodima, obični ljudi u svakoj oblasti života komuniciraju, posluju i povezuju se. Također, otvoreni dijalog efiksan je način da se doprinese psihičkoj stabilizaciji ljudi sa iskustvom rata. U Udruženju "Pravi požar" poručuju da bi radionice koje organizuju trebalo uvrstiti u obrazovni sistem, a veterani se nadaju da će njihovi napori i ispovijesti afirmisati održivi mir i iskreni dijalog.
Projekat se realizuje zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Rad Udruženja "Pravi požar" možete pratiti na web stranici i društvenim mrežama Facebook i Instagram. Misija nekadašnjih veterana, a danas najsnažnijih boraca za mir se nastavlja.
