300 godina obrazovanja u Zenici: Otkrijte tajne Sultan-Ahmedove medrese kroz monografiju
Monografija je predstavljena četiri godine nakon obilježavanja 300. godišnjice zeničke Sultan-Ahmedove medrese, a muftija zeničkih Mevludin ef. Dizdarević je kazao da mnogi važni segmenti historije su zanemareni, a jedan od mnogo važnijih segmenata je i intelektualna historija.
Kako u Zenici taj segment ne bi bio zanemaren, čitav životni vijek medrese predstavljen je u večeras promovisanoj monografiji.
"Činjenica da je medresa u kontinuitetu trajala više od 240 godina, 240 godina je u kontinuitetu bila najvažnija obrazovna, kulturna i svaka druga institucija u Zenici. Sama ta činjenica je bila obavezujuća za sve nas. Cilj nam je predstaviti važnost ove institucije i na relevantan i interdisciplinaran način predstaviti ono što znamo o ovoj obrazovnoj ustanovi", kazao je Dizdarević.
Dodao je da je Zeničko muftijstvo izdavač monografije, a da su svoj doprinos dali i istraživači, njih pet, koji su s različitih aspekata i epoha, predstavili značaj ove medrese.
"Medresa je bila sjecište našeg odgoja i obrazovanja. Islam u Bosni je urbani islam, kako tvrdi Karić, a medresa je okupljala našu intelektualnu javnost, tu su prve biblioteke i sve ono što je važno sadržano je oko i u medresama", pojasnio je Dizdarević.
U monografiji su sadržana poglavlja o historiji, gradnji, uspjesima, ljudima u različitim razdobljima tokom 300-godišnjeg postojanja. Najteže je bilo prikupiti podatke iz Osmanskog perioda koje je u ovoj monografiji pripalo prof. dr. Aladinu Husiću, najboljem osmanisti u BiH, koji je kazao da su po znanje o medresi išli i do Turske.
"Ovo je svečani trenutak za Zenicu i bh. nauku koja se bavi historijom obrazovanja u BiH. Osmanski period je jedan od najneistraženijih u našoj prošlosti, pa tako i Zenica i Sultan-Ahmedova medresa. Mi u BiH nemamo relevantnu građu iz tog perioda jer je 1992. godine Orijentalni institut bio među prvim institucijama u kojem su spaljeni podaci. Konsultirali smo i Osmanske arhive u Istanbulu i našu biblioteku u Sarajevu. Nažalost, očekivanja su bila velika, ali rezultat nije bio u skladu s očekivanjima. Ipak, uspjeli smo donijeti nove podatke i nadamo se da će to biti podsticaj i za buduća istraživanja", kazao je Husić.
Dodao je da s ovim nije stavljena tačka već tek otvorena priča o historiji Zenice i medrese te da je još mnogo neodgovorenih pitanja.
Istakao je da je tradicija obrazovanja u Zenici stara koliko i historija medrese u Zenici. Tradicija obrazovanja u Zenici seže u sredinu 16. stoljeća, a medrese su bile izraz novih potreba sredine i društva.
Večerašnja sala u Sultan-Ahmedovom kompleksu bila je ispunjena do posljednjeg mjesta, a o zeničkoj medresi svi prisutni su imali priliku čuti do sada ne široj javnosti poznate detalje.
Hrvati se dive "ljudima u crnom": Napravili su ludnicu, kao da se igralo u Sarajevu
