Aleksandar Hemon: Intervjuisanje roditelja pomoglo mi je da ih više volim
Autobiografska je to priča jednog od najistaknutijih američkih pisaca bosanskohercegovačkog porijekla. U njoj autor pripovijeda priču o migraciji svojih roditelja u Kanadu te njihovim životima koji su se u potpunosti promijenili nakon što su morali napustiti opkoljeno Sarajevo devedesetih godina prošlog stoljeća.
Opisujući brak svojih roditelja oca Ukrajinca i majke Bosanke, koji su danas u ranim osamdesetim godinama, i njihove živote prije i nakon rata zbog kojeg su izgubili svu svoju stečenu imovinu u bivšoj državi Jugoslaviji, Hemon ujedno bilježi i izbjegličko iskustvo raseljenosti.
Različita poglavlja knjige rasvjetljavaju kulturalnu važnost hrane koja postaje središte roditeljske nostalgije, muzike, književnosti i mnogočega drugoga unutar njihovih širih porodica.
Hemon je večeras okupljenima u Sarajevu pročitao odlomak knjige koji govori upravo o hrani, načinima ophođenja prema njoj i kulturi objedovanja njegove porodice.
Potvrdio je i da je za potrebe knjige napravio svojevrstan intervju s roditeljima u okviru kojega ih je pitao o svemu uključujući i to kada su prvi put vodili ljubav, a razgovori su bili velikodušni, otvoreni i iskreni i upravo oni su ih, kaže autor, zbližili promijenivši odnos između njih.
"Djeca obično nemaju zanimanje za život roditelja. Intervju s njima bila je situacija u kojoj su oni pričali, a ja sam slušao. Nisam im se usprotivio i nisam se svađao s njima. Ti razgovori su mi pomogli da ih više volim", dodao je Hemon.
Njegova majka završila je fakultet i pripadala je prvoj generaciji žena kojima je bilo dostupno obrazovanje kao i muškarcima, ali je i dalje radeći puno radno vrijeme u Energoinvestu radila još jedno puno radno vrijeme brinući se o kući i djeci.
Osvrnuo se i na odnos svog djeda prema njegovoj majci koji je u to vrijeme na njeno pitanje može li s autorovim ocem, s kojim još uvijek nije bila u braku, ići na more kazao da je ona odrasla žena koja zna šta radi.
"Treba odlučiti da li djecu prisiliti da poštuje neke običaje ili jednostavno voljeti svoje dijete bez obzira na njihove odluke. Zato se 8. septembra kada u Sarajevu bude organizirana Parada ponosa sjetite da su to nečija djeca i niko nema pravo da im govori šta treba raditi, a šta ne", kazao je Hemon.
Govoreći o dugovječnom braku svojih roditelja kazao je da je njihova ljubav praksa u kojoj imaju zajedničke i pojedinačne projekte, njihova ljubav nije zbirka osjećaja koji se veličaju pjesmama i umjetnošću, pojasnio je.
Nije ovo bila klasična promocija knjige o kojoj su govorili recenzenti i promotori nego je razgovor s autorom vodila Kristina Ljevak, a u izjavi za Fenu izrazila je nadu da riječ "uvod" u nazivu knjige nagovještava nastavak, dodajući da je knjiga napisana toplo kako to Hemon uvijek i čini.
Knjiga je originalno napisana na engleskom jeziku, a na bosanski ju je prevela Irena Žlof dugogodišnja prevoditeljica Hemonovih djela.
