Almir Dervišević ispred suda u Hagu postavio instalaciju "Embargo 1991-1995"

Kako kaže ovaj umjetnik, iako je ova odluka bila pogrešna s obzirom na njene katastrofalne posljedice, Ujedinjene nacije ostale su dosljedne primeni embarga tijekom cijelog perioda agresije na Bosnu i Hercegovinu.

"Genocid, etničko čišćenja, masovna hapšenja, fizička i psihička zlostavljanja, silovanja, ranjavanja, otuđivanje i uništavanje imovine su samo neke od posljedica primjene embarga na uvoz oružja i vojne opreme u Bosni i Hercegovini. Upravo primjenom embarga, svjesna situacije na terenu, UN nije bio neutralan faktor. Naprotiv još od samoga početka agresije na BiH od Srbije i Crne Gore odnosno Hrvatske, UN će svojim odlukama predstavljati bitan faktor podrške agresiji na Bosnu i Hercegovinu. Sama činjenica da bi u drugačijim okolnostima broj žrtava zločina bio mnogo manji govori o pogrešnoj strategiji koju je UN primjenjivao", kazao je Dervišević.

Dodao je da se BiH danas nalazi u nešto drugačijim okolnostima, ali kada su u pitanju aktivnosti i težnje neprijatelja države Bosne i Hercegovine one su nepromijenjene.

"Danas smo svjedoci različitih oblika agresije na Bosnu i Hercegovinu: ekonomske i političke agresije, agresije na identitet, agresije na njene prirodne resurse kao i mnoge druge oblike agresije koji za cilj imaju stvoriti etnički ciste teritorije kao i samo uništenje države Bosne i Hercegovine", objasnio je.

Realizacijom instalacije ‘’Embargo’’ i sjećanjem na 25 septembar 1991. godine autor je želio inspirisati istraživače da detaljnije utvrde sve posljedice embarga na dešavanja u Bosni i Hercegovini.

"Nadam se da ce svaki čovjek i svaki narod zaista imati pravo na samoodbranu i da niko neće moći ugroziti to pravo i njegovu primjenu. Uskratiti tako jedno osnovno pravo u budućnosti se ne može više smatrati pogrešnom odlukom i politikom već predstavlja zločin protiv čovjeka i čovječnosti", rekao je.