Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke dodijelilo je 60.000 eura za očuvanje rimskog mozaika u Skelanima koje je još skriveno pod zemljom, što je bio razlog da posjetimo ovo arheološko blago Bosne i Hercegovine.
Direktorica arheološkog muzeja Svetlana Marković u razgovoru za Klix.ba kaže da se na ovom području istražuju tri lokacije gdje se nalaze vrijedni artefakti iz II stoljeća.
"Prva lokacija je Banjino dvorište u mjestu Crvica, odakle je 2008. godine izvađena današnja postavka spomenika u muzeju, a to je jedan od tri lokaliteta zaštićene zone. Spomenike koji se danas nalaze u arheološkom muzeju je 1896. godine na području Skelana istraživao je Karlo Patsch i tada je pronašao 80 spomenika. On je bio arheolog i ministar finansija u doba Austrougarske, a također je radio i u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, gdje se i danas nalazi dio njegovih spisa", kaže Marković.
Arheološki tim iz Bijeljine otkrio je u Skelanima, na lokalitetu sadašnjeg zadružnog doma i crkve, kompletnu prostoriju rimske upravne zgrade-bazilike urbane površine blizu 30 metara kvadratnih, što je jedna od najvećih sačuvanih mozaičkih površina u BiH. Bazilika je nađena na dubini od 90 centimetara i potvrđeno je da potječe iz IV stoljeća prije nove ere.
S lokaliteta Banjino dvorište do sada je izvučeno 30 spomenika, a ostalo je još 50. Drugi lokalitet je Zadružni dom koji se također istražuje od 2008. godine, a do sada je istraženo blizu 1.200 kvadrata, gdje su pronađeni jedinstveni mozaici koji su rijetkost na ovim područjima. Prvi put je nakon 114 godina rađena konzervacija na ovom području. Treći lokalitet je Brankova njiva pokraj Drine, on je također malo istražen i su potrebna dodatna finansijska sredstva.
Prema riječima direktorice, arheološki muzej u Skelanima konkurira na različite projekte i pokušava prikupiti sredstva.
"Najviše raspolažemo novcem koji nam je osigurala Vlada Republike Srpske (RS) kada je i osnovala muzej. Nešto novca smo dobili i od Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, a ponovo namjeravamo konkurirati na njihove projekte", dodaje naša sagovornica.
Skelani čuvaju vrijedne iskopine koje više posjećuju stranci
U arheološkom muzeju u Skelanima nalaze se eksponati od metala, plastike, stakla, keramike i različite freske koje svjedoče o periodu iz II stoljeća. Za prostoriju koja se trenutno istražuje na lokalitetu Banjinog dvorišta se pretpostavlja da je bila carska palata, odnosno sjedište gradonačelnika, s obzirom na kvalitet izrade mozaika i obima prostorije.
"Područje je staro više od 3.000 godina i bilo je aktivno sve do IV stoljeća kada su počeli upadati Avari i Slaveni koji su srušili sve što je bilo antičko i počeli graditi svoje građevine", kaže direktorica muzeja.
Dodaje kako arheološke iskopine u muzeju više posjećuju strani nego domaći gosti, a posljednji su bili turisti iz Njemačke i Rusije. Mještane ovog malog mjesta raduje što se njihova lokalna zajednica razvija te se nadaju kako će nastaviti djelovati u tom pravcu.
"Cijelo područje je činilo veliki grad kojem granica nije bila Drina, već se prostirao sve do Rogatice i bio je glavno sjedište rimske imperije. Fotografije na zidovima muzeja datiraju iz perioda iskopavanja, a rimljani su i u II vijeku imali podno grijanje", zaključuje direktorica.
Ulaz u muzej je još uvijek besplatan, a u narednom periodu cijena ulaznica će biti simbolična - tek toliko da se osiguraju sredstava za nastavak iskopavanja.
Stanovništvo Podrinja u IV stoljeću u svjetlu nalaza grnčarije iz Skelana
Nedavna arheološka iskopavanja u Skelanima otkrila su grnčariju koja podrazumijeva antologijska stakla i novac. Stona grnčarija (različite zdjele, činije i šolje) proizvod je rimskih grnčarskih radionica, uglavnom iz Sirmijuma. Sva kuhinjska grnčarija rađena je u domaćim radionicama na sporom ručnom kolu, na tradicionalan način i oblika prethodno poznatih kod Ilira.
U mjestu Kršća kod Višegrada je također nađena rimska stona grnčarija i autohtona (ilirska) kuhinjska grnčarija, ali pripadaju posljednjoj četvrtini IV stoljeća. Iz svega proizilazi da je stanovništvo Podrinja do početka Velike seobe naroda spremalo hranu na tradicionalan način u svom posuđu i da u tom pogledu nije romanizovano. Slično posuđe nalazi sa na prostorima od Polablja, preko gornjeg Povislenja i srednjeg Podnjeprovlja do Dona.
Ilirsko prisustvo u oblasti Dnjestra je zabilježeno još na smjeni era, ali se sada vidi i podudaran razvoj grnčarstva, što pokazuje da ilirsko stanovništvo Podrinja treba računati u Slavene.
Shopping groznica se danas očekuje širom BiH: Planirate li u kupovinu za Crni petak?
Iman Šemić u utrci za fotomodel FBiH: Otkrila nam je kako teku pripreme za ovu svečanost
