Arhitekt koji je projektovao zgradu aerodroma u Sarajevu predstavlja monografiju radova
Šta je sve utjecalo na to da objekat tako izgleda, o čemu je arhitekt morao razmišljati, samo su neka od pitanja na koje će čitatelji odgovore naći upravo u ovom djelu. Monografija autorice Aide Husetić pod nazivom “Arhitekt Ćemalović” bit će predstavljena u Vijećnici u Sarajevu. Predstavljanje monografije bit će upotpunjeno izložbom radova Hasana Ćemalovića.
Ideja o monografiji nastala je prije 12 godina iz Ćemalovićeve puke želje da ostavi trag iza sebe. Iz promišljanja kako da je nazove, naposljetku se odlučuje za termin monografija, mada tvrdi kako je ova knjiga mnogo više od toga.
"Želio sam da vrijeme vrednuje taj rad, dakle ne da ta knjiga vrednuje rad, nego vrijeme koje je pred nama. Tako da u njoj nema ništa što se tiče vrednovanja arhitektonskih objekata, ona jednostavno predstavlja registar kroz vrijeme", objašnjava nam Ćemalović.
Taj registar počinje 1972. godine i traje do 2014. godine, obuhvatajući tako 40 godina rada.
"Kako su se stvari razvijale, tako su odabrani objekti iz tih perioda i onda su objavljeni. Na njoj vidimo kako je vrijeme utjecalo na arhitekturu, primjenu materijala i sama arhitektonska rješenja", kaže i dodaje kako je jedan od ciljeva ovakvog djela bio da kolegama da primjer kako da naprave rezime svog rada i slože ga u jednu knjigu kako bi svi počeli ostavljati pisane tragove o svom radu.
Posebno se osvrće na mlade ljude, jer je s njima u stalnom doticaju. Ovim djelom im želi poslati važnu poruku: Pravi posao se ne mora pojaviti odmah nakon fakulteta.
"Želio sam im pokazati kako ja deset godina poslije fakulteta nisam ništa napravio, samo sam radio u firmi, išao na takmičenja i učio na svojim greškama i projektima. Dakle, deceniju nakon zaposlenja sam dobio prvi posao za realizaciju, a to je bio aerodrom u Sarajevu", kaže Ćemalović, koji je sarajevski aerodrom u nekoliko navrata nazvao "najslađim malim aerodromom na svijetu.
Razgovor zaključuje kazavši kako je od svoje mladosti naporno radio kako bi "zaradio" povjerenje i dokazao znanje u firmi u kojoj je radio.
"Mladi kad završe fakultet misle da znaju sve, ali ne znaju koliko zapravo ne znaju", zaključuje na koncu kratkog razgovora za Klix.ba.