Suštinski, izložba se bavi pitanjem genocida u Srebrenici, ali i svim drugim pitanjima koja se tiču te teme (nestalih, lične traume i priče…). Osim životima žrtava, bavi se i životima onih koji su preživjeli, njihovom čekanju u traumi nakon genocida.
Izložba je koncipirana u koncentričnim krugovima, sastoji se od oko 50 umjetničkih radova različitih žanrova. Specifična je i po tome što je okupila mlade bh. autore koji su pokušali, na intrigantan način, da pokrenu pitanja sjećanja i genocida u Srebrenici kroz vizualnu umjetnost.
Historičarka umjetnosti u Bošnjačkom institutu Fondacije Adila Zulfikarpašića Merima Memić koja je uz Almu Hodžić iz Historijskog muzeja jedna od kustosica kazala je Feni da je zapravo ideja bila da se angažira svaki posjetilac izložbe ponaosob, da sam, pognute glave, traga za nekim svojim sjećanjima.
Ista izložba prvobitno je bila postavljena 11. jula. 2015. u nekadašnjoj fabrici akumulatora u Potočarima, a u Vijećnici je postavljena jer i ta zgrada priča jednu priču društvene traume, stradanja, uništavanja...
Sarajevska postavka izložbe bit će dostupna javnosti do 5. jula, a nakon toga će biti izložena u Zenici.
Izložba je dio manifestacije "Mjesec sjećanja na genocid u Srebrenici" koju organizira Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu u suradnji s Bošnjačkim institutom - Fondacija Adila Zulfikarpašić i Internacionalnim univerzitetom u Sarajevu, a povodom 21. godišnjice genocida u Srebrenici.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
