U emisiji na TV-u
51

Aukcijska kuća iz Srbije prodavala falsifikate Mersada Berbera, iz Fondacije kažu: "Pokušavaju legalizirati kriminal"

Piše: N. O.
Foto: Facebook/Mersad Berber Gallery
Foto: Facebook/Mersad Berber Gallery
Fondacija Mersad Berber otkrila je kako je aukcijska kuća iz Srbije u TV programu prodavala falsifikate djela bh. slikara, a u razgovoru za Klix.ba su pojasnili na koji način se ovaj kriminalni postupak pokušava legalizirati te kako to nove tehnologije dodatno omogućavaju.

Naime, u programu televizije Studio B 20. marta u 21:30 je prezentirana televizijska aukcija reprodukcija bh. slikara Mersada Berbera na TV Studio B aukcijske kuće Srbinovski iz Novog Sada (Srbija) po cijeni od 200 eura.

Iz Fondacije su se odmah potom oglasili na Facebooku navodeći kako su šokirani da aukcijska kuća Srbinovski iz Novog Sada prodaje "očigledne i grube falsifikate slikara Mersad Berbera".

U razgovoru za Klix.ba predsjednik uprave Fondacije Ensar Berber pojasnio je na koji su to način pokušali legalizirati postupak falsificiranja djela bh. slikara.

"Prvo treba razjasniti što znači termin 'reprodukcija'. Po izjavama iz aukcijske kuće koju sam mogao pročitati u medijima, u svoju odbranu ističu da su prodavali reprodukcije i time žele to prikazati kao da je to nešto što je nekažnjivo i prihvatljivo za prodavati. Iz ovoga narativa kojim se na "mala vrata" želi legalizirati ovaj kriminalni postupak proizlazi da bi i štampanje novca, odnosno reprodukcija novčanica na svoju ruku te njegova distribucija na tržištu bila isto prihvatljiva pa ukoliko prođe, dobro prođe. Ili da svako ko posjeduje Berberovo umjetničko djelo ili ga uslika negdje na zidu, može ga u ličnoj radinosti štampati i prodavati na tržištu", pojašnjava Berber.

Naglasio je da oni kao umjetnička fondacija i porodica slikara svjedoče ne samo grubim falsifikatima grafika i ulja na platnu već i falsifikatima Berberovih postera sa mnogobrojnih izložbi i pozorišnih predstava i kalendara koji se prodaju na brojnim online portalima, TV aukcijama, pijačnim štandovima, itd.

"Drugim riječima, sve se falsificira!", poručuje Berber te nastavlja, "Upitao bih ih, odakle je porijeklo tih reprodukcija? Šta znači reprodukcija za njih i da li im je prihvatljivo da se umjetnikovo autorsko vlasništvo reproducira na svoju ruku, distribuira, trguje, prodaje, ubiru prihodi i to sve bez dozvole ili pristanka jedinog zakonskog nositelja autorskih prava Fondacije Mersad Berber?!".

Pokušava se "zamutiti voda" i legalno predstaviti prodaja falsifikata

Berber zatim pojašnjava kako su zapravo opravdavanjem da je riječ o reprodukcijama pokušali "tendenciozno 'zamutiti vodu' pod pojmovima grafičkog lista i reprodukcije".

"I time na 'mala vrata' prikazati distribuciju i prodaju reprodukcija odnosno falsifikata djela Mersada Berbera kao nešto opće prihvatljivo i legalno što je apsolutna laž i kriminal. Legalnom kupoprodajom se može smatrati Isključivo ako su dobili od Fondacije Mersad Berber i naše izdavačke kuće koja jedina polaže autorska prava za sva umjetnička djela slikara Mersada Berbera te uz naš certifikat o autentičnosti neko umjetničko djelo na daljnju prodaju. Iako niko ne može učinkovito kontrolirati trgovinu slika odnosno puteve koje slika ima od momenta kada je napustila svoje prvobitno prodajno mjesto, postoje mnogobrojni mehanizmi kojim se utvrđuje autentičnost umjetničkog djela", kaže nam Berber.

Pojašnjava da je jedan od mehanizama provjere u njihovom slučaju direktna komunikacija njihovih klijenata i galerija direktno s Fondacijom.

"Iz tog razloga izuzetno čudi činjenica da je TV aukcijska kuća izložila slike na daljnju prodaju od nekog bračnog para, odnosno u javni eter a da prethodno nisu imali nikakvo podrobnije saznanje o tim djelima. Zašto momentalno nisu našu Fondaciju kao jedinog nositelja autorskih prava i jedine meritorne institucije za Berberova djela kontaktirali ako su imali bilo kakvu sumnju oko autentičnosti, nego su pustili licitaciju u eter kako bi 'opravdali' masovnu distribuciju falsifikata izjavom da se mnogobrojne Berberove reprodukcije nalaze posvuda te po tome ispada da i oni mogu iste neometano prodavati", nastavlja predsjednik uprave Fondacije.

Inače, kaže kako su motivi koji su se prodavali na TV aukciji opisani kao "reprodukcije na platnu".

"Falsifikatori uz prisustvo novih tehnologija ne samo da štancaju i dupliciraju iste grafičke motive koje već imamo u našoj grafičkoj kolekciji već iste transferiraju i na platno i time rade nove prevare u kojim klijentima tvrde da prodaju ulja na platnu. Drugim riječima, ako djela Mersada Berbera u štampanom izdanju nisu došla od naše kuće kao jedinog nositelja autorskih prava, ili od neke ustanove kojoj smo mi kao Fondacija dali dozvolu, mogu se bez ikakve sumnje smatrati falsifikatima", dodaje.

Kako drugi mogu prepoznati da je riječ o falsifikatima?

"Samo gledajući u umjetničko djelo bilo da se radi o grafici ili ulju na platnu, neko ko je dobar poznavatelj Berberovog opusa mogao bi detektirati o čemu se radi ali najučinkovitije je da se klijenti obrate direktno nama kroz naše galerije i Fondaciju u Sarajevu i Zagrebu. No, postoje i mnogi drugi parametri kojim se to može determinirati. Kao prvo, gdje se prodaje određeno umjetničko djelo? Cijena? U našem slučaju, maloprodajne cijene grafika slikara Mersada Berbera su internacionalno unificirane i javno dostupne tako da svako odstupanje od tih cijena budi sumnju. Da li je to respektabilna galerija ili je npr. pijaca?", pojašnjava dalje Berber.

Kaže da postoje slučajevi da i u galerijama možete naletjeti na "fake" sliku, ali je to dosta rjeđe.

"Ako kupnja ide od privatne osobe onda je bitan i 'Provenance' odnosno da se dođe od početnog mjesta prodaje pa retrospektivno kako je slika mijenjala vlasnika/e do posljednje osobe u lancu kod koje se nalazi slika. U slučajevima starih majstora, utvrđuje se pigment boje, platno, x - zrake, itd.", navodi dalje.

Fondacija Berber u svom fundusu posjeduje različite motive slika u tehnici ulje na platnu Mersada Berbera koje su stručno odabrane da budu prezentirane i u tehnici grafike.

"Dosta naših najatraktivnijih motiva koje smo radili prije više od 25 godina nemamo više u ponudi iz jednostavnog razloga što smo tokom vremena te edicije rasprodali u cijelosti s obzirom da su bile odštampane u limitiranim izdanjima. Da je drugačije i dan danas bi raspolagali sa istim motivima i trgovali njima, ali nešto što je prodano, prodano je i nikada nije rađen reprint", dodaje.

Ističe da se s falsifikatorima bore i bave već 30-tak godina, a pogotovo intenzivno zadnjih 20 godina isključivo na našim balkanskim prostorima.

"Od krucijalne važnosti je ukazati na kriminalne radnje u sektoru umjetnosti, te uz pomoć medija što više informirati poštovatelje umjetnosti i potencijalne interesente. Na žalost, uz slabu implementaciju zakonodavstva i ujedno time lošeg sankcioniranja falsifikatora i distributera krivotvorina, mediji predstavljaju najjače oružje po pitanju informiranosti građana i buđenju njihove svijesti", pojašnjava.

Također, naglašava su Iz ličnog iskustva zadovoljni radom policije bilo da učinkovito reagiraju na dojave ili samostalno vrše akcije na mrežu falsifikatora.

"Nažalost, naše sudstvo i zakoni su mrtvo slovo na papiru i ne procesuiraju dovoljno učinkovito ovu vrstu kriminala i ne stoje uz autore kako bi zaštitili njihova autorska prava na način kako se to radi u zapadnom svijetu gdje oštećeni naplaćuju milionske iznose za povredu svojih autorskih prava. Da je zakonodavna vlast temeljitije radila svoj posao i da rigoroznije sankcionira involvirane u ovu vrstu kriminala sa visokim penalima i zatvorskim kaznama, teško da bi se neko usudio baviti ovakvim kriminalnim radnjama. Ovako, nažalost, imamo galerije koje propadaju i zatvaraju se, umjetnike na rubu egzistencije, a crno falsifikatorsko tržište koje cvjeta i prodaje tone bezvrijedno štampanog materijala iz gepeka, po pijacama, online portalima i TV aukcijama", dodaje Berber.

Za kraj kaže kako je uvjeren da će se usklađivanjem zakona sa Evropskom unijom stvari na tržištima regije pooštriti i zakonski procesuirat, "a do tada najučinkovitija borba će i dalje biti da se potencijalni kupci i poštovatelji umjetnosti kroz sve vrste medija i istraživačko novinarstvo informiraju i upozore na postojeće izvore prodaje krivotvorina".