Benjamina Karić: Potrebno je što prije napraviti djelo o značaju i doprinosu Vijećnice
"Željela bih da ovu inicijativu čim prije realiziramo jer je i to dio našeg odnosa prema prošlosti, ali i nezaborava u budućnosti", rekla je Karić.
Dvadesetog aprila 1896. godine Sarajevo je, kako kaže, dobilo Vijećnicu, koja je postala prkosni simbol koji svjedoči o besmislu destrukcije i neuništivosti ljepote.
Sa dužnim poštovanjem i velikom zahvalnošću prisjetila se tvoraca i graditelja Vijećnice arhitekata Karla Paržika, Aleksandra Witteka i Ćirila Ivekovića, kao i vrijednih neimara i donatora koji su je obnovili i vratili u prvobitni izgled ovo zdanje koje nastavlja biti simbolom ljepote Sarajeva.
"Zato vjerujem da je naša trajna briga da u svakom pogledu sačuvamo ovaj simbol, da ponašanjem dobrog domaćina sačuvamo objekat, njegove vrijednosti, tradiciju i dodamo nove sadržaje, koji će na kvalitetan način predstavljati i promovirati naš grad. Mi koji smo nedavno preuzeli odgovornost za grad Sarajevo, i ja kao gradonačelnica, učinićemo sve potrebno da se to i ostvari", rekla je Karić.
Iako je Vijećnica bila i ostaje političko i upravno središte grada Sarajeva ističe da je u srcima Sarajlija jer je prevashodno predstavljala mjesto gdje se mladost susretala sa zrelošću, gdje su se postizale univerzitetske i druge diplome, rađale prve ili neke druge ljubavi čiji će plodovi oplemeniti naš grad u svakom pogledu.
"Dakle, Vijećnica je bila i ostaje dio života naših predaka, nas samih i budućih generacija. U tome je veličina ovog kulta i simbola Sarajeva. Također, Vijećnica je bila i treba ostati mjesto izvedbi najboljih majstora. O Vijećnici u ratnom vremenu na poseban način je svjedočio svjetski poznati dirigent Zubin Metha, pod čijom magičnom palicom je Sarajevska filharmonija izvela Mocartov 'Requiem' , 19. juna 1994 godine, u razrušenoj Vijećnici", poručila je Karić na događaju koji je upriličen u Vijećnici, a koji se zbog epidemiološke situacije prenosio uživo na TVSA i putem društvene mreže Facebook i Youtube kanala Grada Sarajeva.
Faruk Lončarević o filmu koji je nestao s liste Fondacije za kinematografiju: Postoje još tri ista slučaja
