Biblioteka samostana u Kraljevoj Sutjesci čuva 31 primjerak najstarijih štampanih knjiga
Fra Željko Brkić, gvardijan Franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci s ozarenim pogledom i vidljivim emocijama pričao je o knjigama koje biblioteka ovog samostana čuva kao riznicu informacija o brojnim objektima u BiH, kako iz vremena Osmanske vladavine tako i dosta ranije.
Brkić je u razgovoru za Klix.ba kazao kako je veliki broj knjiga spreman za restauraciju, ali da finansijski nisu u mogućnosti to obaviti ni u Republici Hrvatskoj uz čiju pomoć je izrađen poseban foaje 2012. godine sa stalnom muzejskom postavkom, ali ni u BiH.
Biblioteka je prema njegovim riječima otvorena '80-ih godina te da knjige smještene u njoj zahtjevaju veliku brigu.
"Veoma je teško postići stalnu temperaturu u ovim prostorijama ljeti i zimi, kako bismo osigurali duži vijek ovih knjiga koje su zaista veliko kulturno-historijsko blago. Potrebno je promijniti i rasvjetu koja zagrijava ovaj prostor te se nadamo da ćemo to uspjeti riješiti ove godine", kazao je Brkić.
Blizu 5.000 naslova knjiga koje su štampane do 1850. godine smješteno je u prvom dijelu biblioteke koja predstavlja najstariji dio, a tu su još smještene i prve štampane knjige do 1.500 godine, tzv. inkunabule kojih je u cijelom svijetu oko 400.000 primjeraka.
"U Bosni i Hercegovini su ukupno 53 primjerka ovih knjiga, a naš samostan čuva 31 jednu. Samostan posjeduje i blizu 450 knjga iz 16. vijeka, nešto više od 500 iz 17. vijeka i više hiljada iz 18. i prve polovice 19. vijeka", pojasnio je Brkić u razgovoru za Klix.ba.
Kraljeva Sutjeska čuva i najstarije matične knjige iz čak 1641. godine koje su, kako kaže naš sagovornik, često tražene s ciljem kompletiranja porodičnog stabla do ko zna kojeg koljena.
Uz knjige se nalaze i dokumenti koji su bili značajni za historiju kako Bosne i Hercegovine, tako i Dalmacije, ali veliki broj, onih najznačajnijih dokumenata za Bosnu i Hercegovinu ipak čuvaju druge države širom svijeta.
Najstarija i vjerojatno najvrednija slika u Kraljevoj Sutjesci je Poklon kraljeva – Krist pada pod križem, slikana s obje strane na dasci presvučenoj platnom. Sjevernjačkog je podrijekla i datira iz 15. stoljeća. Ona je jedini sačuvani dio nekadašnjeg preklopnog gotičkog oltara.
U zbirci se nalaze i dvije slike domaćeg majstora Stjepana Dragojlovića, koji potiče iz okolice Kraljeve Sutjeske. Živio je na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće, a slikarstvo je učio u Veneciji.
Prva njegova slika Raspeće (160x82 cm) potječe iz 1597, a druga - Bezgrešno začeće (154x163 cm) iz 1621. godine. Na objema se slikama nalazi i autoportret autora. Međutim, Brkić je kazao kako je ipak na kraju ustanovljeno da je Dragojlović platio talijanskom renesansnom umjetniku da ove slike oslika sa njegovim portretom.
Kratki vodič za savršen vikend u Istanbulu: Pogledajte koje sve lokacije možete obići u 48 sati
