BiH pogodan prostor za krijumčarenje umjetnina, traga se za stotinama djela
Priča o ilegalnoj trgovini umjetninama prije nekoliko godina je aktuelizirana u našoj zemlji nakon što je utvrđeno da su iz fundusa Međunarodne galerije portreta u Tuzli nestale 72 vrijedne slike i skulpture. Među njima su djela Ismeta Mujezinovića, Marije Ujević, Safeta Zeca...
Direktor ove ustanove Dženan Jusufović kaže da je do danas pronađeno svega deset djela, dok se za ostala 62 i dalje traga.
Nakon ovog problema Jusufović je osnovao Centar protiv krijumčarenja umjetnina BiH, čiji djelatnici već tri godine imaju pune ruke posla.
Falsifikovali djela u hotelu
Prijave o nestalim djelima pristižu sa svih strana, a posebno je specifičan predmet u kojem je došlo do falsificiranja umjetničkih djela u sarajevskom hotelu Holiday Inn.
"Na tom predmetu smo radili prije godinu u saradnji s Tužilaštvom Kantona Sarajevo, a utvrđeno je da su originalna djela skinuta sa zidova, urađene su reprodukcije koje su na kraju postavljene u hotelu. Trenutno se traga za originalnim djelima", kaže Jusufović.
Umjetnik Enver Mulabdić svoja četiri djela koja se nalaze u Srbiji pokušava vratiti već nekoliko godina, ali bezuspješno. Kako je istakao, u vrijeme ratnih razaranja je napustio našu zemlju i otišao u Njemačku, a svoja djela ostavio je kod komšije.
Još uvijek neutvrđenim kanalima djela su završila kod kolekcionara Đure Popovića u Novom Sadu i proglašena su nacionalnim spomenikom Srbije.
"Pri povratku iz Njemačke uspio sam vratiti određena djela, ali ova četiri koja su kapitalna i koja su proglašena kulturnim dobrom BiH još uvijek nisam. Komšija za ovaj problem do danas nije odgovarao. Policija u Srbiji šuti, niko ništa ne radi. Interpol je poslao upit u Beograd, ali zasad ne znam u kojoj fazi je ovaj proces", istakao je Mulabdić.
Helen Walasek autorica je knjige koja se bavi problemom devastiranja i krađe umjetničkih djela i kulturnog naslijeđa u Bosni i Hercegovini u periodu od 1992. do 1995. godine.
BiH ne čini ništa da djela vrati vlasnicima
Ovo je jedino djelo koje je posvećeno ovim problemima, a autorica kaže da Bosna i Hercegovina do danas ništa nije poduzela kako bi se ukradena djela vratila izvornim vlasnicima ili na izvorne lokalitete.
"Taj problem je prisutan i u Hrvatskoj te Srbiji. Kada je riječ o nestalim djelima iz perioda Drugog svjetskog rata, moram reći da BiH još uvijek kaska", istakla je Walasek.
Trgovina umjetninama je druga u svijetu po rasprostranjenosti, a nadležne službe u našoj zemlji još uvijek nisu spremne odgovoriti u punom kapacitetu.
"Za uspješnu borbu protiv ove vrste kriminala potrebno je prije svega utvrditi preciznu i tačnu bazu podataka djela koja su otuđena u toku proteklog rata. Pored toga potrebno je unaprijediti, odnosno doraditi pravni okvir. Zakonodavstvo u BiH moralo bi dati okvire na brojna pitanja koja se odnose na ovu oblast", rekao je Tomislav Čavić, direktor Centra za edukaciju sudija i javnih tužilaca Republike Srpske.
Oba entiteta u našoj zemlji imaju zakone koji su vezani za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, međutim problem predstavljaju krivični zakoni koji na adekvatam način ne tretiraju ovu oblast.
"Zakoni na svim nivoima u našoj zemlji nisu isti, a kazne nisu primjerene toj vrsti krađe. Osobe koje su kupile djela, a za koja ne posjeduju certifikat o porjeklu djela, moraju znati da će ona kad-tad biti pronađena i oduzeta, kao i da će i oni odgovarati", upozorio je Jusufović.
Centar protiv krijumčarenja umjetnina prošle godine je objavio bazu podataka o ukradenim umjetninama u našoj zemlji na čijoj se pripremi i prikupljanju podataka radilo dvije godine.
Nestalim umjetninama iz naše zemlje pažnju posvećuje i Interpol koji također u svojoj bazi ima navedena određena djela za kojim se traga.
Inače, o svim problemima u ovoj oblasti govoreno je na konferenciji "Ilegalna trgovina umjetninama u Bosni i Hercegovini" koja se danas održava u okviru 17. internacionalnog bijenalnog festivala portreta.
Na ovoj konferenciji učestvuje više od 30 predstavnika institucija i organizacija kao i međunarodni eksperti iz oblasti ilegalne trgovine umjetninama.
Julia Roberts odbila snimiti nastavak "Notting Hilla", nije je oduševio scenario
