Bogat program na Filozofskom fakultetu u Sarajevu povodom Nacionalnog dana biblioteka
Nacionalni dan svjesnosti o bibliotekama u BiH 2019. će biti obilježen uz više od 50 različitih aktivnosti i s Filozofskog fakulteta u Sarajevu će biti poslana poruka da bez biblioteka nema kvalitetnog obrazovanja.
Centralna aktivnost Univerziteta u Sarajevu održat će se upravo na Filozofskom fakultetu pod naslovom "Librarize it", što je bibliotečki sajam visokoškolskih biblioteka Univerziteta u Sarajevu. Na sajmu će se pridružiti i partnerske biblioteke među kojia su Biblioteka Akademije nauka i umjetnosti BiH, Biblioteka Sarajeva i druge.
Također, biblioteke, bilo da su javne, akademske, školske ili specijalne, 25. oktobra 2019. godine će učestvovati u promociji svojih usluga nudeći građanima različite edukativne sadržaje (promocije, večeri poezije, okrugle stolove, izložbe i sl.).
Ovogodišnji moto obilježavanja ovog dana glasi "Ne sudi knjizi po koricama", a ciljna grupa organizatora su tinejdžeri i korisnici s invaliditetom.
"Univerzitet u Sarajevu već treću godinu zaredom obilježava Nacionalni dan svjesnosti o bibliotekama u BiH i on je rezultat Erasmus+ Capacity Building projekta 'Udružena biblioteka'. Ove godine će nam u fokusu biti dvije korisničke zajednice, a to su tinejdžeri i osobe s invaliditetom. Centralna aktivnost održat će se upravo na Filozofskom fakultetu u Sarajevu kroz održavanje sajma o visokoškolskim bibliotekama 'Librarize It'. Osim što će univerzitetske biblioteke moći promovirati svoje bibliotetsko-informatičke usluge i studenti će moći razmijeniti knjige s mlađim i starijim kolegama ili uzeti neku knjigu na poklon", kazala je Nadina Grebović-Lendo, šefica Biblioteke Filozofskog fakulteta i predsjednica Akcijske grupe Nacionalnog dana svjesnosti o bibliotekama u BiH u ime Univerziteta u Sarajevu.
Osim biblioteka Univerziteta u Sarajevu, na ovom sajmu će učestvovati i 40 drugih partnerskih biblioteka iz svih krajeva BiH. Maida Čohodar-Husić, prorektorica za osiguranje kvaliteta Univerziteta u Sarajevu, također je istakla kako joj je veliko zadovoljstvo što ima priliku najaviti obilježavanje Nacionalnog dana svjesnosti o bibliotekama u BiH.
"Velika zahvalnost za organizaciju ovog projekta ide sadašnjem dekanu Filozofskog fakulteta u Sarajevu Muhamedu Dželiloviću, ali i bivšem Salihu Foči, koji su stvorili jedno ozračje gdje mladi ljudi mogu predlagati i implementirati svoje projekte. Također, zahvalnosti ide i Lejli Hajdarpašić koja je koordinatorica projekta, zatim Naidi Grebović-Lendo koja je voditeljica akcione grupe i svim ostalim koji su učestvovali u pripremi i realizaciji ovog kompletnog projekta. Mi s Univerziteta u Sarajevu smo bili samo jedan blagi povjetarac u leđa ovim ljudima i zaista smo bili impresionirani radom i trudom naših kolegica i kolega", navela je Čohodar-Husić.
Ona je istakla kako je jedan od krajnjih ishoda projekta jačanje uloge bibliotekara u 21. stoljeću. Govori kako se njihova uloga potpuno promijenila, tj. naglašava kako je pisana riječ ostala ista, ali mediji na koje se ona pohranjuje su se drastično promijenili.
"Mi obično studentima govorimo da je nauka izvorište nastave i da nje ne bi moglo biti bez nauke. Za nas u humanističkim naukama ovdje na Filozofskom fakultetu središte i polazište za naučno-istraživački rad jesu biblioteke i nama je drago da smo domaćin ove manifestacije u kojoj ćemo s partnerskim bibliotekama oraganizirati mjesto susreta bibliotekara, studenata i drugih naučnika o izazovima u budućnosti, tj. novim dinamikama u komunikaciji bibliotečkih ustanova u kontekstu razvijanja novih medija", rekao je Amir Duranović, prodekan za naučno-istraživački rad, međunarodnu akademsku saradnju i izdavaštvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
Senada Dizdar, profesorica na Odsjeku za komparativnu književnost i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, podvukla je kako je razvoj IT sektora uvjetovao i promjene u obrazovanju, a samim tim i u bibliotekarstvu.
"Jedan od temelja obrazovnog sistema je svakako biblioteka, a ona je posebno važna u najranijoj dobi, tj. kada učenici prvi put dolaze u kontakt sa školom, trebaju imati dodir i s bibliotekama. Najmlađe generacije treba učiti kako vrednovati informaciju, kako ih pretraživati, kako one nastaju i kako žive, a sve to mogu dobiti u školskoj biblioteci. Živimo u vremenu tableta i pametnih telefona i mislim da bi knjige trebale biti i u digitalnoj formi. Ja bih voljela da vidim kako djeca u školu dolaze noseći tablete, a ne pretrpane ruksake i torbe", istakla je profesorica Dizdar.
Selektor Hrvatske o navijačima bh. reprezentacije: Oni su ono što im sam naziv kaže
Sjećate li britanskog sastava Jamiroquai? Bend je najavio evropsku turneju za 2025. godinu
