Breške kod Tuzle: Posebno inspirativno mjesto za umjetnike koji stvaraju jedinstvena djela
Međunarodna likovna kolonija Breške i ove godine okupila je grupu od 14 akademskih umjetnika koji u netaknutom prirodnom okruženju stavaraju umjetnička djela, sklapaju prjateljstva, ali i razmjenjuju iskustva.
Ove godine Međunarodna likovna kolonija Breške umjetnicima je donijela i priliku za bijeg od svakodnevnice u kojoj primat zauzima pandemija koronavirusa.
U dubokoj hladovini koju je napravilo drvo lipe i uz blagi cvrkut ptica, dva djela ove godine naslikala je Rebeka Abdagić, akademska slikarka iz Sarajeva, koja je prvi put imala priliku posjetiti Breške. Priča nam da su je posebno oduševili ambijent i gostoprimstvo domaćina.
"Svima nam je nedostajala ovakva vrsta druženja, rad u prirodi i razmjena iskustava, što nam je u vremenu koronavirusa bilo onemogućeno. U tom periodu sam se trudila raditi i crpiti neku novu vrstu inspiracije, ali čovjeku je tada općenito manjkalo volje", priča nam Abdagić.
Jedinstvene Breške i samostan iz 19. vijeka
Umjetnici se uglavnom izražavaju likovnim jezikom, a u stvaranju poteza kistom na slikarskom platnu doprinose im prizori iz prirode i okoline u kojoj se u datom trenutku nalaze. Među takvima je i slikar Davor Paponja iz Banje Luke, za kojeg su Breške jedinstvene, posebno samostan iz 19. stoljeća.
"Dobro je da su ovdje prisutni akademski umjetnici, tako da djelujemo bez amaterizma. Kada ljudi imaju takav dobar start u smislu struke, onda je atmosfera bolja. Lično ne radim pejzaže, tako da mi kraj nije akademski zanimljiv, ali sam fasciniran predjelima i pejzažima. Kroz ovu koloniju sam izradio dvije slike iz svog ciklusa animalistike i mitologije, kojom sam se i ovdje bavio", kaže nam Paponja.
Na mjestu najstarijeg umjetnika ove godine u Breškama se našao Fočak Mehmed Klepo, za kojeg kolonija ovakve vrste predstavlja jedan od izazova. Kako kaže, svaka kolonija je specifična sama po sebi, pa tako i ova na kojoj učestvuje.
"Na kolonije odlazim samo onda kada sam u potpunosti spreman, a tako je bilo ovaj put. Prednost kolonija je ta što je u simbiozi mladosti i iskustva uvijek pozitivno biti s mlađim kolegama. Stari s iskustvom nose nešto posebno, dok mladi donose živost i pozitivnu energiju, što se skupa može odlično posložiti", dodaje Klepo.
Da je od recikliranih materijala moguće napraviti jedinstvene instalacije vidljivo je kroz djela akademske kiparice Kristine Livančić iz Viteza. Svoj umjetnički poriv u Breškama ispoljavala je žicom i uz nekoliko vrsta otpada.
"Jedan od motiva koje često radim su spirale, koje i ovaj put izrađujem, a na samom kraju ću složiti kompoziciju u kojoj će se naći i stilizirana ljudska figura. U mladim ljudima želim probuditi svijest o važnosti očuvanja ekologije, ali to ide veoma teško, jer odgoj mora prvenstveno doći od kuće. Kada je riječ o konceptualnoj umjetnosti, mogu reći da ona u BiH još uvijek nije dovoljno zastupljena, ali ni razumljiva", priča nam Livančić.
Prilika za afirmaciju
Ova akademska kiparica pripada grupi mlađih umjetnika, kojim je dosad Međunarodna likovna kolonija Breške donijela priliku za ličnu afirmaciju.
"Akademiju sam završila 2017. godine i od tada nisam imala priliku izlagati. Međutim, cijeli proces izložbi krenuo je prošle godine upravo od ove kolonije, gdje sam upoznala ekipu ljudi koja mi je pomogla da se razvijam kao umjetnica", nastavlja ona.
Organizatori ove likovne kolonije poručuju da svi umjetnici okupljeni u Breškama pričaju jednu međunarodnu priču o Bosni i Hercegovini, jer njihova djela krase brojne obrazovne i druge institucije te sakralne objekte u našoj zemlji, ali i širom Evrope.
Značaj ove manifestacije veći je i zbog činjenice da se određeni broj nastalih djela prodaje putem aukcije, a novac prikupljen na ovakav način se usmjerava za stipendiranje nadarenih studenata.
Upravo su mladi u najvećem fokusu Hrvatskog kulturnog društva Napredak, a jedan od njihovih stipendista bio je i istaknuti umjetnik Ismet Mujezinović.
"Ljudi koje smo stipendirali danas su ugledni građani, profesori i ljekari. Nažalost, neki su napustili našu zemlju, ali ima i onih koji su ovdje ostali, volontiraju u Hrvstakom kulturnom društvu Napredak. Jedna od onih koja je dobila stipendiju sam i ja te sam od tog novca uspjela završiti fakultet i biti danas ovo što jesam", kazala nam je potpredsjednica HKD Napredak Maja Nikolić.
Umjetnici okupljeni u Breškama zauzeli su i jedinstven stav, a to je da je stanje u oblasti kulture izuzetno loše, čemu je doprinio izostanak sistemske, ozbiljne državne politike na dugoročnom nivou. Smatraju i da skupa s ostalim kolegama moraju ustati, podići svoj glas i promijeniti stanje, jer bez umjetnosti nema ni funkcionalnog društva u bilo kojoj sredini.
