Busuladžić podsjeća da je Ministarstvo civilnih poslova "na vrlo beskrupulozan, brutalan i rušilački način" sumu od 850.000 KM za plate, penziono i zdravstveno osiguranje i režijske troškove u Zemaljskom muzeju BiH "pretvorilo" u teoretskih 350.000 KM za projekte.
"Navedenu sumu nije dobila nijedna od institucija kulture iz Sarajeva nikada. Dakle, osoba koja je dala izjavu o našem odbijanju je 'zaboravila' da pojasni podlu strategiju da je novac mogao da se potroši na organiziranje izložbi, štampanje muzejskih publikacija, organizaciju arheoloških istraživanja, sanaciju i građevinsku rekonstrukciju muzejskog zdanja i slično, ali ne za plate i režije 60-ak uposlenih", navodi Busuladžić.
On smatra da se tim rušilačkim planom željelo, kao što se i sada želi, obmanuti javnost o njegovoj "tobožnjoj brizi" te nemaru i neodgovornosti uposlenika Muzeja.
Podvlači da je Zemaljski muzej konkurirao u narednim godinama i dobio za građevinske radove 280.000 KM u 2013. godini, te 180.000 KM u 2014. godini, te da se ta strategija obesmišljavanja čitavog programa nastavlja.
Busuladžić podsjeća da Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH koja je aplicirala nije dobila ništa 2012. godine, kao i tokom 2014. godine Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, iako je aplicirao za sredstva.
"Osoba koja je na čelu resornog državnog ministarstva i u rukovodećim strukturama UNESCO-a za BiH, može jedino kako je i naučila, zamjenom teza i obmanama pokušati usmjeriti direktnu odgovornost prema onome ko nije apsolutno kriv, pri tome uporno zatirući svaki trag institucija kulture čiji je osnivač BiH", naglašava direktor Zemaljskog muzeja BiH.
On poziva "menadžement" Ministarstva civilnih poslova BiH da objavi pismo koje je Zemaljski muzej BiH uputio tom Ministarstvu prije tri godine.
"U pismu smo na vrijeme jasno prozreli i hirurški determinirali sistemski plan uništenja Zemaljskog muzeja BiH, kao i krivca u samo jednoj osobi", zaključuje se u saopćenju.
