Da li će u Sarajevu konačno početi gradnja zgrade Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi?
Shodno tome, iz kantonalne vlade napomenuli su da je sljedeći korak da lokalna vlast da urbanističku saglasnost. Potom bi uslijedilo raspisivanje tendera za izradu glavnog projekta za koji je navedeno da će ga finansijski podržati Italijanska razvojna agencija i Ambasada Italije.
Gradonačelnica Karić je podsjetila da će ovim biti znatno poboljšan kulturni sadržaj u glavnom gradu. Koliko je značajan ovaj muzej, osnovan u julu 1992. godine, pokazuje njegova kolekcija 150 djela koja su donirali neki od najpoznatijih domaćih i stranih umjetnika. Ova djela su 1999. dopremljena u Bosnu i Hercegovinu i dio njih je moguće pogledati u Art Depou Muzeja Ars Aevi u sarajevskoj Vijećnici.
Godinama se obećava da će zgrada muzeja, koju je projektovao italijanski arhitekta Renzo Piano, biti izgrađena. Nadležni su obećali da će gradnja početi 2012. godine, pa 2014. Piano je donirao i sredstva za gradnju pješačkog mosta preko Miljacke, a koji se nalazi blizu buduće zgrade Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi.
Planirano je da zgrada bude napravljena iza Historijskog muzeja, kod sjedišta Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini. Podsjećamo da je prema regulacionom planu za Kvadrant C, koji se prostire na 14,6 hektara između ulica Vilsonovo šetalište i Zmaja od Bosne, predviđena gradnja i poslovnih te diplomatsko-konzularnih predstavništava. Maksimalna visina zgrade bila bi 12 spratova ili 50 metara, a minimalna tri sprata ili 16 metara.
Riječ je o dijelu Sarajeva gdje se, osim spomenutih, nalazi i još jedna značajna kulturna ustanova - Zemaljski muzej. U njihovoj blizini je planirana i gradnja podzemne koncertne dvorane. Gradnjom ovih građevina ovaj dio grada bio bi i kulturno središte.
Za podsjetiti je da su osnivači kolekcije Ars Aevi bili Alma Suljević, Braco Dimitrijević, Damir Nikšić, Edin Numankadić, Enes Sivac, Fikret Libovac, Jusuf Hadžifejzović, Maja Bajević, Mustafa Skopljak, Nebojša Šerić Shoba, Nusret Pašić, Šejla Kamerić i Andrej Đerković. Osnivač projekta je Enver Hadžiomerspahić.
Vlast nikada nije dala značajniju podršku ovoj ustanovi kulture. Naprotiv. Bila je pred gašenjem i pred deložacijom iz Skenderije. Oni kojima je stalo do ovog muzeja to su spriječili. Prije šest godina je 70 značajnih umjetnika potpisalo kandidaturu muzeja za Nobelovu nagradu za mir. Ima podršku UNESCO-a i Evropske komisije.
Đokovićev kip u Srbiji privukao veliku pažnju: Liči li finalni rad na Novaka?
Elon Musk o transrodnoj kćerki koja ga se odrekla: "Woke virus" je ubio mog sina
