Digitalna edukativna platforma "Religioskop“ predstavljena i u Banjoj Luci
Kako se navodi u saopćenju, Grad Banja Luka i njegova okolina odišu raznolikošću i bogatstvom naslijeđa vjerskih zajednica, te je upravo ta baština bila inspiracija za nastanak mnogih priča Religioskopa.
Prezentacija koja se sastoji od 100 priča o četiri monoteističke religije na području Bosne i Hercegovine i o njihovom doprinosu razvoju bosanskohercegovačkog društva, za manje od mjesec dana dokazala je da je Historijski muzej BiH, bh. javnosti ponudio ono što je definitivno nedostajalo.
Direktorica Historijskog muzeja BiH Elma Hašimbegović, istakla je da je jako sretna zbog činjenice da se broj posjeta stranici www.religiskop.ba iz dana u dan povećava.
"Jako smo sretni jer nam veliki broj posjeta stranici Religioskop govori da smo domaćoj javnosti ponudili ono što je nedostajalo. Informacije koje su čuvale muzejske institucije iz cijele Bosne i Hercegovine smo digitalizovali i učinili ih dostupnim svima. Cjelokupnoj bh. javnosti, a prvenstveno mladima ponudili smo 100 razloga za istraživanje kulturno-historijske baštine naše zemlje i ti razlozi svima su se dopali", istakla je Hašimbegović.
Prisutnima se na promociji obratio i istoričar i arhivista Arhiva Republike Srpske Vladan Vukliš, koji je istakao da je digitalizacija ovakve građe danas neophodna i napomenuo da Arhiv Republike Srpske redovno konvertuje arhivsku i bibliotečku građu u digitalni format.
"Prenos historijske građe na otvorenu mrežu predstavlja veliki napredak u radu institucija koje štite kulturnu baštinu. Naravno, da bi se građa učinila dostupnom i da bi ona bila korisna, potrebno je obaviti veliki istraživački, kreativni, tehnički, digitalni, ali i pedagoški posao. Upravo u tome leži taj, za sada nevidljivi skok, koji kulturni radnici realizuju, povezujući široka znanja s novim tehnologijama", dodao je Vukliš.
Muzeji kao kulturne institucije imaju veliki značaj u primjeni Uneskove konvencije i jedna su od najznačajnih institucija u istraživanju, dokumentovanju i zaštiti nematerijalnog nasljeđa, rekla je Danijela Đukanović, viši kustos etnolog iz Muzeja RS.
U većini elemenata koji prezentiraju nematerijalno kulturno nasljeđe može se primjetiti religijska simobolika u određenim kontekstima kroz motive, ornamente, običaje, vjerovanja koji narodi Bosne i Hecegovine doživljavaju kao dio svog kulturnog i nacionalnog identiteta.
Na promociji je istaknuto i da je u sklopu projekta "Religioskop“ organizirano online takmičenje za učenike i studente iz cijele Bosne i Hercegovine. Online takmičenje „Religiskop – Klikni na baštinu!“ odvija se na zvaničnoj Facebook stranici Historijskog muzeja BiH i već pokazuje da su priče ponuđene na stranici, jako interesantne mladima.
"Vidimo da mladi na web stranici Religiskop istražuju i uče ali također je sasvim jasno da ovakav vid informacija mladima pruža i zabavu", zaključila je Hašimbegović.
Predstavnici Historijskog muzeja BiH, izrazili su nadu da će Religioskop koristiti obrazovnom sistemu naše zemlje i da će u budućnosti građanima Bosne i Hercegovine ona web stranica biti prvi izbor kada požele zaviriti u prošlost.
Nagrade za online takmičenje "Religioskop - Klikni na baštinu“ osigurale su kompanije AVTERA BH i CANON BiH, kompanija ASBIS d.o.o. te IT Academy.
Projekat "Religioskop“ realizuje se zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).
