Dino Mustafić: U Sarajevu je moguće govoriti i pisati kritički, bez pritiska i problema
Gotovo dva mjeseca su prošla otkako je glumca Izudina Bajrovića u fotelji direktora Narodnog pozorišta Sarajevo zamijenio reditelj Dino Mustafić. U tom periodu odigrana je premijera Nušićeve "Protekcije" u režiji Kokana Mladenovića te predstavljen dvogodišnji repertoar ove teatarske kuće.
Mustafić je naglasio kako će se kroz svoj angažman potruditi da NPS opravda svoju ulogu centralne pozorišne kuće u zemlji i, uprkos krizama s kojima se suočava i strahu od sistema koji urušava kulturu, ipak treba raditi više nego ikada.
Stogodišnjica najveće bh. teatarske kuće u znaku promjene
Čini se da promjena i osvježenje stižu u pravi momenat, na jubilarni 100. rođendan našeg najvećeg pozorišta. Bh. reditelj ističe kako se ne želi osvrtati i komentarisati rad svojih prethodnika, jer to smatra potpuno neprimjerenim. Naprotiv, vjeruje da su uradili sve što su mogli i znali u datim okolnostima.
"Ja lično polazim od toga da je stoljeće postojanja Narodnog pozorišta velika profesionalna i društvena obaveza u kojoj tradicija treba biti uporište avangardnog promišljanja. Međutim, iskreno sam uplašen od ambijenta u kojem se marginalizira kultura, sve institucije kulture, ali i forme kulturnog ponašanja, proizvodnje i distribucije kulture i umjetnosti. Društveni i politički kontekst u kojem djeluje cijela bh. kultura neprijateljski je i vrlo negativan. Neoliberalni kapitalizam ne treba kritičku, visoku kulturu, jer zabava postaje jedini kulturni sadržaj koji se želi vidjeti", smatra Mustafić.
Misli da je upravo obaveza savremenog, umjetnički vođenog pozorišta, koje je na državnom budžetu, da se ne smije priklanjati trivijalnosti i komercijalnosti, već mora zastupati opće društvene interese.
"U prvom mjesecu mandata sam postavio cilj pred sve uposlenike NPS-a, da izvedemo tri premijere do kraja godine, dramsku, opernu i baletnu. Da nakon više godina odsustva napokon imenujemo umjetničke direktore svih umjetničkih segmenata u NPS-u. Zatim, da se pristupi preciznom planiranju repertoara i programa za dvije umjetničke sezone unaprijed, što je pravi kuriozitet za nas, i da se naposljetku počne primjena savremenih modela komunikacije kako bismo bili dostupni što većem broju posjetilaca, uz oživljavanje i nekih novih lokacija koje ćemo staviti u službu umjetničkih sadržaja", kaže.
Program s kojim je biran na čelo Narodnog pozorišta Sarajevo je reformistički i ambiciozan, kojim Mustafić želi uvesti ovu centralnu teatarsku kuću u 21. vijek na svim nivoima, od tehničko-produkcionog do estetskog: "Veliki je to izazov i dat ću sve od sebe da svojim znanjem, iskustvom i regionalnim, kao i internacionalnim vezama ostvarim takav plan i program".
Koliko su povezani politika i Mustafićev angažman u Narodnom pozorištu Sarajevo
Komentarišući novi angažman, Mustafić dodaje kako ga za mjesto direktora NPS-a nije kandidovala nijedna politička stranka.
"Ja sam nezavisan kandidat i reditelj po vokaciji. Birao me je vrlo ugledan UO Narodnog pozorišta. Obavio sam razgovore sa svim relevantnim činiocima političkog odlučivanja u KS i dobio nedvosmislenu podršku da žele vezati sudbinu i status Narodnog pozorišta Sarajevo za struku umjesto za politiku. Mislim da je ova kuća, koja je naš kulturni hram, iscrpljena višegodišnjim uplitanjem politike u upravljačke strukture, koje nisu rezultirale ničim dobrim za našu zajednicu. Vrijeme je da se javni sektor vrati profesionalcima, jer mi smo u službi građana/publike koja bi trebala biti naš odlučujući feedback o uspješnosti", ističe.
Mustafić smatra kako kantonalna Trojka i nadležno ministarstvo Kulture i sporta, kao i cjelokupna Vlada KS za sada pokazuju bitnu promjenu u ponašanju prema Narodnom pozorištu te kako se nada da će tako ostati i ubuduće: "Ne može se vezivati sudbina tako važne kulturne institucije poput NPS-a ni za jednu političku opciju, stranku ili ideologiju".
Rekavši to, dodaje kako nije član nijedne političke stranke, kao i da su javnosti njegovi ljevičarski stavovi vrlo dobro poznati.
"Otvoreno se zalažem za takve društvene vrijednosti, pa to mnogi vežu za stranke građanske, socijaldemokratske i liberalne orijentacije. Međutim, to je moj svjetonazor, a ne stranačko opredjeljenje. Kao umjetniku i građaninu koji promišlja svijet, istina je važnija od moje pozicije i statusa, često i od mog ličnog probitka. Moji su istinski uzori ljudi kojim je to bilo važnije čak i od života", ističe Mustafić.
U Sarajevu je moguće misliti, govoriti i pisati kritički - bez pritiska i problema
Na društvenim mrežama aktivno iznosi mišljenja o političkim dešavanjima te ističe kako zbog toga nikada nije naišao na bilo kakav oblik pritiska i problema.
"Zaista nisam, i to želim naglasiti. To na neki način govori da u Sarajevu možete govoriti, misliti i pisati kritički. Kada je SDA bila na vlasti, ja sam bio jedan od osnivača Naše stranke i vodio festival MESS. Nikada nisu dovodili u pitanje moju kompetenciju i rezultate rada zbog političkih stavova. Čak sam više problema imao, uslovno rečeno, kod ljevičarskih partija, kada su bile na vlasti, znali su da mi zamjeraju javno iznesene kritike upućene njima. Ali to su bile zaista efemerne epizode provincijalnih političara nebitnih za spominjanje. Ovo vaše pitanje smatram jako važnim i često mi je upućeno", komentariše.
Nadovezuje se govoreći kako ne razumije strah kod ljudi koji rade u javnim institucijama, imaju sigurne pozicije i žive relativno dobro u odnosu na prosjek zemlje.
"Ne razumijem zašto otvorenije ne istupaju o nekim problemima. Možda je to posljedica autoritarnog režima iz vremena socijalizma, da ljudi prilikom javnih istupa paze na svaku rečenicu, a možda je to dio našeg kukavičkog i oportunističkog mentaliteta. Društva napreduju kroz polemike i rasprave i zato mislim da bi intelektualci trebali više istupati, to je čak i njihova obaveza prema društvu. Zato su mi posebno odbojni ljudi iz akademske ili umjetničke zajednice, koji najčešće ne žele govoriti, pa bježe u junačenja pod lažnim imenima na društvenim mrežama, sve sami revolucionari na tastaturi bez odgovornosti prema društvu, jer javnim eksponiranjem ne žele sebi na bilo koji način naštetiti. Takvi će anonimno komentirati i ovaj naš intervju", kaže Mustafić.
Na pitanje da li kulturni radnik može u potpunosti odgovoriti svom zadatku ukoliko je aktivni političar, Mustafić kratko odgovara: "Ne može nikako. To njih treba pitati".
Zatim dodaje kako godinama posmatra kako pojedine kolege svoj konformizam da imenuju stvari njihovim pravim imenom pokrivaju traženjem nekog kvazirafiniranog umjetničkog jezika, koji se uglavnom nikog ne tiče i ne dotiče.
"Svi oni koji prate recentnu umjetničku produkciju znaju da je od historijskih avangardi naovamo došlo do dehijerarhizacije umjetnosti i kako visoka, kritična kultura i popularna kultura nisu u sukobu s društvenim angažmanom. Nemoguće je kreirati određenu estetiku ako u njoj ne postoji vrlo jasna etička platforma. Tu je za mene početak i kraj priče još od mojih studentskih dana i tome su me učili moji profesori kojima sam zahvalan na tome", kaže.
Kako izgledaju planovi za budućnost NPS-a i dokle je snimanje "Paviljona"
U konačnici razgovora se vraćamo planovima za budućnost. Mustafić govori kako se stota jubilarna godina NPS-a obilježava kroz program pod nazivom: Pozorište narodu. Sve programe će postaviti, režirati i kreirati prominentna domaća, regionalna i internacionalna umjetnička imena. Pored "Protekcije", do kraja godine očekuju nas još dvije premijere "Prodana nevjesta" i "Žetva".
"Početkom sljedeće godine uprizorit ćemo 'Cara Edipa', potom operetu 'Mala Floramy', pa savremeni balet 'Panta rei', da bismo na proljeće izašli s predstavama 'Heda Gabler' i 'Umjetnik u gladovanju'. Zatim bismo sezonu privodili kraju operom 'Telefon' i baletom 'Šeherezada' uz praizvedbu domaćeg teksta 'Bordel Eden'. Na ljeto imamo mjuzikl 'Mamma Mia'. To je sezona 2021/22. Sljedeća neće biti ništa manje uzbudljiva i spomenut ću neke udarne naslove poput 'Ivanova', 'Idiota', 'Toske', 'Romea i Julije' baleta, obnove 'Žizele'… itd. Posebno mi se čini važnim pomenuti nove sadržaje i lokacije poput projekata 'Narodno na Trgu', 'Pozorište na kućnoj adresi', uspostavljanje alternativne scene mladih i nezaposlenih umjetnika 'StoLaboratorija'. Idemo i s teatarskim talk show programom koji se zove 'Kreativni opstanak-Uputstvo za upotrebu'", najavljuje.
Unakrsno s radom u pozorištu, bh. reditelj nastavlja rad na filmu "Paviljon", koji je najavio ranije ove godine.
"Radim naporno s producentima da podignemo taj film za snimanje dogodine. Ovisimo o još nekoliko regionalnih i internacionalnih konkursa. U teatru sam morao reducirati svoje režije radi angažmana u Narodnom pozorištu, ali se neću pretvoriti u administrativca i totalno zanemariti svoj rediteljski rad. Tako da imam izvjesne planove i dogovore s Tiranom, Mariborom, Beogradom, Bratislavom, Skopljem, Splitom i Rijekom u narednim godinama/umjetničkim sezonama. Obim mog rediteljskog angažmana ovisit će i od sarajevskih prilika vezanih za obaveze i dužnosti u Narodnom pozorištu. Sada mi je to prioritet", zaključuje.
Nina Badrić se prisjetila davnih dana s Doris Dragović: To je ta dobitna kombinacija
