Dragan Jovičić napustio nas je prije dvije godine, taj gubitak je za kulturnu scenu nenadoknadiv
Publika će se Jovičića rado sjećati i po ulozi Stojana u "Porobdžijama". Tu su i uloge u "Teversenovim bajkama", "Partizanskoj eskadrili", "Brisanom prostoru"...
Također je nemoguće nabrojati sve predstave u kojima je glumio ovaj prvak drame Kamernog teatra 55. Samo neke od njih su: "Husein-kapetan Gradaščević", "U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce", "Radnja na uglu", "Zločin i kazna", "Antigona", "Hasanaginica" itd.
Treba istaknuti "Ay, Carmelu", koja spada među najdugovječnije bh. predstave. Nnastala je prema tekstu Josea Sanchisa Sinisterra, a režirao je Robert Raponja. Govori o Španskom građanskom ratu i buntu umjetnika, odnosno zdravorazumnih ljudi prema divljanju fašizma.
Sa cijenjenom glumicom Selmom Alispahić je 21 godinu publici u BiH, regionu i svijetu prenosio priču o strahotama koje uzrokuje bolesna ideologija.
"Našim najvećim uspjehom upravo to što smo obrazovali u teatarskom, ali i u etičkom smislu generacije i generacije mladih ljudi. Mladi ljudi žive u beznađu i to ne onom koji oni osjećaju nego koje im stariji nameću svojim frustracijama i brigama u kojima žive i u ovoj predstavi su mladi ljudi prepoznavali nadu da svaki čovjek ima moć da uzme život u svoje ruke i da ga živi s određenom idejom. Stariji su opet vidjeli sebe u mladosti i vratili neku vjeru da ideje za koje su oni živjeli nisu izgubljene", rekla je Alispahić ranije u razgovoru za Klix.ba.
Jovičić je dobitnik brojnih priznanja, među kojima je i Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva za doprinos umjetnosti teatra. Direkcija Internacionalnog teatarskog festivala MESS mu je posthumno dodijelila Zlatni lovorov vijenac.
"Kao glumac izvanredne kvalitete od 1987. godine u Kamernom teatru 55 odigrao je 33 premijere, a čak 1001 put izašao na scenu. Svakim od tih igranja učinio je bh. teatar mjestom najdublje umjetničke posvećenosti, profesionalizma i ljubavi koju je Dragan sa sobom nosio i na druge prenosio. Bio je dijelom pozorišnog djelovanja i za vrijeme opsade Sarajeva. U tom periodu se Dragan, zajedno sa svojim kolegicama i kolegama, glumom borio protiv mržnje i rata, a u postratnom vremenu, zatekavši se u novim okolnostima, smatrao je da je njegov zadatak da se na svoj način i svojim oružjima bori protiv neznanja, mržnje, netrpeljivosti, svega destruktivnog i nedostojnog u čovjeku i u društvu", napisano je u obrazloženju direkcije.
