Edin Kmetaš: Novac za kulturu u Mostaru se dijeli po nacionalnom ključu, a ne po kvalitetu
Pozorište lutaka je sjajnim koncertom Ramba Amadeusa proslavilo svoj rođendan, a njegov direktor nam je kazao u kojem stanju ga je dočekalo.
Jutarnjom predstavom "Mačak u čizmama", koju smo igrali za djecu, i večernjim koncertom za odrasle skromno smo obilježili 67. rođendan. Nadasve sam sretan zbog susreta ova dva diva, s jedne strane Antonija Pušića, umjetnika kojeg rado slušam i čiji rad cijenim još od pubertetskih dana, i s druge strane Pozorišta lutaka u Mostaru, ustanove koja desetljećima širom svijeta uspješno promoviše kulturu i grad iz kojeg dolazi te postavlja standarde u domenu lutkarstva i umjetničkog izražaja. Koncertom smo privukli novu publiku koja je u mostarsko Pozorište lutaka prvi put došla iz Dubrovnika, Splita, Metkovića, Širokog Brijega pa čak i iz Mostara", kazao je.
Dodaje kako su u ovoj veoma teškoj godini za Pozorište lutaka u Mostaru, kada su prvi put u posljednjih 20 godina dobili sredstva i odlučili da renoviraju Veliku scenu i zamijene dio dotrajale opreme, trebali da počnu rad na novoj predstavi, a uslijedio je udar iz vedra neba.
"Stotine gromova se sručilo na nas. Dugogodišnja glumica najavljuje odlazak u inozemstvo, druga glumica već neko vrijeme čeka termin za operaciju i treći glumac, dugogodišnji uzor i vodilja glumačkog ansambla, po hitnom postupku odlazi na operaciju i zapada u veoma teško stanje. Pozorište tako u kratkom vremenu od pet glumaca ostaje bez dvoje, što znači da na repertoaru, od dvadeset, odjednom nemamo nijednu predstavu. S obzirom na to da se nove predstave i angažmani planiraju mjesecima unaprijed, i da pozorište ne bismo potpuno zaključali, za predstojeću predstavu smo angažovali mlade glumice Ninu Popović i Fatimu Kazazić te smo uz ogromne napore i veliko razumijevanje rediteljice Tamare Kučinović uspjeli premijerno izvesti "Bajku o izgubljenom vremenu", ispričao je Kmetaš.
Kao što poslije kiše uvijek dođe sunce, nastavlja on, tako se i stanje u Pozorištu lutaka počelo razvedravati. Zdravstveno stanje glumca se popravljalo, nekoliko dana pred premijeru smo uspjeli završiti radove na Velikoj sceni, reprize "Bajke" se nizale jedna za drugom, javio nam se Antonije Pušić (Rambo Amadeus) sa željom da za njegovu pjesmu snimimo lutkarski spot, na festivalima počeli osvajati nagrade…
"Danas, gledajući unazad, nikad jači. Odlučno smo krenuli u borbu s nedaćama koje su se godinama gomilale i baš ovu godinu došle na naplatu. No, idemo dalje", kaže on.
Mostarski lutkari već za koji dan počinju probe na dvije nove predstave.
"S obzirom na to da smo ansambl proširili te u međuvremenu angažovali još jednog mladog i perspektivnog glumca iz MTM-a, dio ansambla će raditi novogodišnju predstavu "Eto nama Djeda Mraza", a drugi dio će zajedno s Ines Pašić, rediteljicom i glumicom svjetskog glasa, početi raditi na jednoj sasvim novoj neverbalnoj formi i predstavi kakvu do sada nismo imali priliku raditi. Zbog uspjeha koji smo u 2019. godini ostvarili predstavom "Bajka o izgubljenom vremenu" te na samo tri festivala osvojili sedam značajnih nagrada i GRAND PRIX, već danas imamo pozive za učešće na velikim međunarodnim festivalima u Francuskoj, Poljskoj, Srbiji, Hrvatskoj, Italiji i Turskoj, o kojima ćemo javnost svakako pravovremeno obavještavati", najavio je.
Nastavlja kako će u vremenu koje je pred nama kolektiv pokušati dodatno proširiti. Nedostaje još glumaca, tehničara, dramaturg, inspicijent, scenograf, sekretar, organizator, projekt menadžer, osoba za odnose s javnošću itd.
"Voljeli bismo mladima dati priliku i omogućiti im da rastu zajedno s nama, no nažalost, finansijske mogućnosti Pozorišta lutaka u Mostaru nisu na nivou pozorišta u Sarajevu i Banjoj Luci", tužna je istina.
Lutkarsko pozorište Mostar omiljena je kulturna institucija za generacije djece i mladih iz Mostara. Zanimalo nas je da li ovih godina imaju problema s publikom.
"Ne, mi nikad nismo imali sličnih problema. Pozorište lutaka u Mostaru svojim predstavama danas odgaja treću generaciju publike. Više od dva miliona posjetilaca je pozamašna brojka i za mnogo veće gradove od Mostara. Svake godine dva puta mostarski školarci i djeca iz vrtića organizovano dolaze i gledaju predstave koje im pripremamo. Nismo nacionalno opterećeni, radimo predstave s vrhunskim svjetskim stručnjacima, predstave koje promovišu univerzalne ljudske vrijednosti, što mostarska publika prepoznaje i svojim dolascima nas ohrabruje u našim nastojanjima. Ako mislite na probleme proistekle iz sve veće primjene savremenih tehnologija u svakodnevnom životu mladih, smatram da ona nikad neće moći zamijeniti scenu i živu riječ. Ako pak umjetna inteligencija toliko i napreduje, mi ćemo se prilagoditi i biti ukorak s vremenom", izjavio je.
Kaže i kako sigurno nisu zadovoljni brojem sedmičnih i mjesečnih igranja. Tu statistiku doista žele promijeniti, jer publika to od njih traži. No, u poređenju s drugim lutkarskim kućama, iz nekih drugih gradova, gdje glumački ansambli imaju 15-20 glumaca i gdje jedan uposlenik ne radi po tri posla, Pozorište lutaka u Mostaru sa svojih 6 glumaca i dva tehničara to trenutno nije u mogućnosti.
"Za ovako veliki grad kao što je Mostar imamo samo jedanaest ustanova koje se primarno bave kulturom. Svaka od ustanova se bori da ovaj grad i po pitanju kulture ne bude "Grad slučaj" te mostarskoj publici nastoji ponuditi različit sadržaj i sadržaja je zaista mnogo. Pored programa svake ustanove, tu su i razne manifestacije Mostarsko proljeće, Mostarsko ljeto, Mostar Blues & Rock festival, Mostar Summer Fest, Advent u Zimskom gradu… no svima zajedno nedostaju jedinstvena strategija i finansije. Grad Mostar u poređenju sa Sarajevom i Banjom Lukom nije u mogućnosti da izdvaja ogromna sredstva za programske djelatnosti i produkcije. Zašto? Rješenje se mora pronaći. Poređenja radi, pozorišta u Sarajevu i Banjoj Luci za produkciju predstava imaju 50 puta više sredstava u odnosu na Pozorište lutaka u Mostaru. O platama da i ne govorim. To je zaista poražavajuće", kazao je.
Nastavlja kako je Hercegovačko-neretvanskom kantonu, zbog velikog broja kulturnih ustanova i događaja, kao i zbog velikog broja stranih i domaćih turista, neophodno da ministarstvo kulture i sporta bude odvojeno od obrazovanja i nauke.
"Nagomilane probleme Grad Mostar ne može sam riješiti. Ministarstvo kulture i sporta bi trebalo da preuzme brigu o finansiranju programa značajnih za kanton, kreiranju kulturne strategije i politike kantona, kao i donošenju potrebnih zakona. Da ne spominjem potrebu ulaganja u slobodne umjetnike čije stvaralaštvo, u vremenu u kojem živimo, ne bi smjelo ovisiti o materijalnim (ne)mogućnostima", jasan je Kmetaš.
Problemi uvijek počinju i završavaju novcem, direktora smo pitali da li se javni novac namijenjen kulturi, prema njegovom mišljenju, troši na pravedan način.
"Iako se grantovi, o kojima ustanove u kulturi ovise, u posljednje tri godine povećavaju u određenom procentu, ti iznosi, na ime plata i materijalnih troškova, za većinu ustanova nisu dovoljni. Novac se još uvijek dijeli po nacionalnom ključu i prebrojavaju krvna zrnaca, a ne po kvalitetu, umjetničkom doprinosu, nagradama i promociji grada. Da li se dijeli i troši pravedno? Činjenice govore da to nije slučaj kada je riječ o pozorištima/kazalištima lutaka. Prema podacima dostupnim javnosti, Lutkarsko kazalište u odnosu na Pozorište lutaka ima veći grant za više od 30.000 KM na godišnjem nivou. Isti je slučaj i sa sredstvima za programsku djelatnosti. Stanje pomno pratimo i svakako ćemo tražiti da se dugogodišnji nepravedni odnos spram Pozorišta lutaka u Mostaru ispravi na ime novog zapošljavanja nedostatnog kadra i postave jedinstveni kriteriji za sve. Svi mi živimo i radimo u istom gradu, dišemo isti zrak i želimo da imamo jednake polazne osnove za obavljanje naših djelatnosti. A o kvalitetu, vrednovanju i samom doprinosu kulturi ćemo nekom drugom prilikom", kazao je na kraju razgovora za portal Klix.ba Edin Kmetaš.
