Ekipa predstave "Šestorica protiv Turske" igra u Sarajevu: Proglasili su nas Gulenovom propagandom
Autor Jeton Neziraj se najprije zahvalio fotoreporterima što su se okupili u velikom broju. Najprije je dao riječ producentici predstave Aureli Kadriu.
"Prvo vam želim zahvaliti što ste prisutni ovdje. Naročito zahvaljujem Narodnom pozorištu Sarajevu, koje nas je ugostilo. Veoma smo sretni što smo ponovo u Sarajevu. Ovdje smo posljednji put bili prije dvije godine s predstavom 'Handke projekat'. Sada smo tu s drugačijom predstavom. Htjela bih vam objasniti čime se ona bavi i koje socijalne fenomene istražujemo kroz nju", kazala je.
Nije željela otkrivati previše detalja, ali je navela se zasniva na ličnom, lokalnom iskustvu. Radi se o događaju iz 2018. godine, kada su šestorica Turaka, koji su radili u turskoj školi, deportovani s Kosova u Tursku pod sumnjom da su sarađivali s pokretom FETO, odnosno pokretom Fethullaha Gulena.
"Njima su preko noći oduzete boravišne dozvole. U toj otmici šestorice učitelja sarađivale su i kosovske institucije, odnosno sva relevantna ministarstva u sastavu kosovske vlade. Dakle, ovo nije priča o nečemu što je kosovsko niti tursko. Mi se kroz predstavu izmaknemo i od kosovskog i od turskog. Govorimo o nečemu što je autoritarni, opresivni režim. Ti režimi uzimaju sve više maha i prostora u današnje vrijeme. Najzad, u ovoj predstavi istražujemo to kako male zemlje i krhke demokratije poput naše postaju meta autoritarnih, opresivnih režima. Takvi autokratski režimi poput hobotnice šire svoje pipke i dosežu daleko, a pogotovo do malih, krhkih kultura kao što je naša", nastavila je.
Dodala je da su kroz ovu predstavu glas za one i uime onih koji nemaju glasa. Smatra kako ih uopće nije potrebno identifikovati niti im dati imena niti reći odakle su, već da je važno reći da su oni žrtve autoritarnih režima. Također smatra da je nevažno odakle oni dolaze – mogu biti iz Njemačke, Francuske, Bosne i Hercegovine, odakle god.
Neziraj je zatim rekao da je bio šokiran i prestrašen time što se desilo 2018. godine i da se otmica učitelja desila "u stilu mafije". Kazao je i da su ljudi na Kosovu bili ljuti.
"Postavlja se pitanje kako je moguće da se to desi u zemlji koja se izjašnjava kao demokratska zemlja. Kako je moguće da se preko noći desi da ljudi budu uhapšeni i deportovani iz zemlje? Naravno, u ovome su sudjelovali i organizovali vlasti i institucije Kosova. To je bila polazna tačka. Onda smo se vratili unazad. Vratili smo se sve do događaja iz 2016. godine. Želja nam je bila da nijansiranim značenjima obuhvatimo sve njih, počev od tog neuspjelog pokušaja državnog udara pa sve do hapšenja, kidnapovanja i deportacije ovih ljudi. Ovaj neuspjeli državni udar iz 2016. je koštao života 300 ljudi. Posljedica toga je deportacija ovih šestero ljudi", rekao je.
Kazao je i da je ovo napola dokumentarni pozorišni komad zato što se zasniva na istraživačkom radu. Istraživali su događaje, svjedočenja učesnika, političkih lidera, kako Kosova, tako i Turske. Čim su počeli s radom na predstavi, tvrdi da su odmah počeli dobijati prijetnje na Kosovu te u turskim medijima. Na društvenim mrežama su ovaj projekt proglasili propagandom FETO-a.
"Na probe su počeli dolaziti raznorazni doznalci, pripadnici raznih tajnih službi. Kada je bila premijera, morala je biti prisutna i policija, kao i brojni nepozvani gosti. U tom periodu počeli su i pritisci od Ambasade Republike Turske. Ti su pritisci uglavnom bili upućeni Ministarstvu kulture i Ministarstvu vanjskih poslova. Moram da kažem da pritisci nikad nisu bili direktno na nas, nego uglavnom na institucije koje sam spomenuo", naveo je.
Također je ispričao kako kosovske institucije nisu na njih prenijele pritiske, već su iskazali podršku njima te akterima predstave. Predstavu su odigrali u nekoliko gradova na Kosovu te Tirani. Pokušali su je odigrati u Prizrenu.
"Prizren je grad u kojem živi dosta Albanaca, Roma, a ima i prilično velika zajednica Turaka. Prvi pokušaj bio je u decembru. Bilo je hladno, pozorište je imalo problema s grijanjem, tako da tada nismo uspjeli. Tada su Ambasada Turske i konzulat vršili pritisak na lokalne vlasti u Prizrenu. Reagovale su i neke manje političke stranke Turaka, tako da nije došlo do izvođenja predstave", ispričao je.
U martu su ponovo pokušali izvesti predstavu u Prizrenu. Nisu uspjeli. Kazao je da pritisci nisu bili javni, već prikriveni, tako da nikada nisu mogli doći do toga koji su pravi razlozi.
"Kada je najavljeno izvođenje naše predstave u Sarajevu, stigla je protestna nota Ambasade Republike Turske u BiH upućeno Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Po sadržaju je i to ostalo nejasno i maglovito – ko na koga vrši pritisak. Nakon ove protestne note i pritiska koji je izvršen, pratimo razvoj događaja. Primijetili smo da postoje određene grupe koje protestuju, koje nisu zadovoljne time što je planirano izvođenje naše predstave, ali istovremeno dobijamo podršku od mnogih, prije svega od Narodnog pozorišta te različitih grupa – intelektualaca, umjetnika… Žao mi je što ljudi i ovdje idu tragom iracionalne protestne note iz Ambasada Republike Turske. To je protestna nota na nešto što nije ni viđeno. Moje je mišljenje I predlažem svakome da prvo dođe i pogleda predstavu pa da onda kaže da li je to propaganda za FETO ili ne", nastavio je.
Mišljenja je da je ovo veoma važan događaj, između ostalog i kao umjetnički čin te da će ljudi dolaskom na ovu predstavu dokazati kako je Sarajevo slobodan grad.
Glumac Adrian Morina je naveo kako je u Sarajevo prvi put došao 2001. godine samo s ličnom kartom i da ne može vjerovati da im danas trebaju vize da dođu ovamo. Naravno, više puta su gostovali ovdje, radeći na različitim predstavama.
"Sada smo tu s predstavom 'Šestorica protiv Turske'. Za mene je najnormalnije da je igram kao I svaku drugu predstavu. Reakcija je uvijek bilo - i kad radimo politički teatar, odnosno angažovano pozorište. Ono mora da budu angažovano. Svaki put kad radimo političke predstave, reakcije su svuda, ne samo ovdje", kazao je.
Naglasio je kako nisu došli ovdje da provociraju, već da igraju. Smatra da je važno da igraju ovu predstavu jer govori o ljudskim životima.
"Ne možeš da vjeruješ da se to stvarno negdje zbiva. Mislite da to nikad neće doći u vaše društvo, ali u vremenu u kojem živimo to nije baš tako daleko. Svaki dan gubimo našu slobodu. Tako vidim vrijeme u kojem živimo. Trebamo pričati o istinitim ljudima i životima", kazao je.
Govorio je i o glumcima koji su bili u prvobitnoj postavi predstave. Jedan od njih je bio iz Izmira, a drugi je također Turčin koji živi u Berlinu. Jedan od njih se preplašio jer mu je prijatelj rekao da će ga uhapsiti.
"Treba da razumiješ ljude koji žive u takvoj situaciji. Danas nisi u njihovoj situaciji, a možda sutra budeš. Nisam mogao vjerovati da je glumac koji već 10 godina ne živi u Istanbulu odustao od projekta", naveo je.
Najprije je bio ljut zbog toga, ali je shvatio kako njegove kolege tamo imaju porodice. Dalje je, između ostalog, ispričao kako nije mogao vjerovati da će doći do ovakvih reakcija u Sarajevu.
"Ovo je moja 10. predstava ovdje. Zahvaljujem se svima vama što pratite sve ovo, što ste nam dali mogućnosti da pričamo kao umjetnici i kao ljudi", poručio je te se zahvalio Narodnom pozorištu, kolegama koji su ih javno podržali na društvenim mrežama i svima ostalima.
Producentica Aurela Kadriu je na kraju naglasila kako želi podsjetiti one koji podržavaju cenzuru da i Kosovo i Bosna i Hercegovina iskusili genocid.
"To nam je zajedničko. Također smo iskusili i najsuptilnije oblike i opresije i pritisaka na cijelo jedno društvo. Stoga ću naglasiti da su umjetnička sloboda i sloboda govora nešto što predstavlja osnovu demokratije. Da li nam je prijatelj onaj koji uskraćuje umjetničke slobode i slobodu govora? Takav prijatelj se ne ne može zvati prijateljem", poručila je.
Ekipa predstave "Šestorica protiv Turske" ima želju igrati u drugim državama, uključujući Srbiju pa i Tursku. Nadaju se da će to uspjeti ostvariti.
Podsjećamo, Udruženje žrtava i svjedoka genocida, Udruženje Pokret Majke enklave Srebrenica i Žepa i Udruženje Žena Podrinja traže da predstava bude uklonjena s repertoara.
