Festival Sarajevska zima donosi priču o "Svilenom putu umjetnosti" i vraća dud u BiH
Direktor Festivala Sarajevska zima Ibrahim Spahić istakao je kako "Svileni put umjetnosti" simbolično započinju iz Botaničke bašte Zemaljskog muzeja BiH, jer je suština ovogodišnjeg festivala poziv na svileni put umjetnosti i života te nastojanje da se izbjegne svileni gajtan koji je izbjegao i Zemaljski muzej BiH.
"Različitosti koje postoje u ovoj zemlji treba da budu povezane kreativnošću u jednu zajednicu. Kad god su ljudi povezani kreativnošću kao ova stabla i spomenici vi vidite svileni put umjetnosti", rekao je Spahić.
Ceremonija svečanog otvaranja bit će upriličena u večernjim satima u Narodnom pozorištu, kada će prvo biti otvorena izložba "Različitost, kreativnost i zajednica", a potom će uslijediti obraćanje ambasadora Indije u BiH Rahula Chhabra, pokrovitelja festivala. Nakon toga uslijedit će i performans indijskog plesa "The Dance of Weaves - Silk in India".
Posjetioci će također imati priliku čuti priču indonezijske ambasadorice o tome kako je 20 godina proizvodila svilu i tepihe u selima, iako je pripadala najvišem sloju društva, jer je bila kćerka čovjeka koji je oslobodio Indoneziju od kolonijalnih sila.
"Treba da se oslobodimo unutrašnjih i vanjskih sila koje nas pritišću i damo slobodu stvaralaštvu i onom što je najljepše. Na ovom prvom koraku svilenog puta umjetnosti predat ću sadnicu duda, koju osobno dajem, jer je moje djetinjstvo povezano s 20 metara visokim dudom koji je rastao u Štrosmajerovoj ulici na broju 4. i koji sam mogao brati sa svog prozora", rekao je Spahić koji je Botaničkoj bašti Zemaljskog muzeja BiH poklonio sadnicu duda.
Šef Botaničke bašte Zemaljskog muzeja BiH Adis Hasanbegović izrazio je nadu da bi se u BiH mogla obnoviti proizvodnja svile.
"Dud je nekada bio mnogo rašireniji i u samom gradu Sarajevu. Nažalost, duda je sve manje i manje, rijetka je vrsta. Ovo nije autohtona bosanskohercegovačka vrsta, ali s obzirom na to da je nekad bila rasprostranjena po Sarajevu, Zemaljski muzej ima čast da vrati i posadi dud, a možda bude i pokretač vraćanja duda u BiH", rekao je Hasanbegović.
Unuka Fatima-hanume Efendić iz Zvornika Nirha Efendić, koja se udala u Srebrenicu i za svoj miraz donijela svilenu bubu, ispričala je svoju ličnu priču koja se veže za njeno sjećanje i djetinjstvo.
"U čast njenog dolaska tu je već osigurano drvo duda i posađeni su dudovi koje pamtim, jer sam živjela tamo. Ta se svilena buba se hranila dudovim listom, ona je obrazovala čahurice prije konačne proizvodnje prediva od te čahurice i te su se bubice termički obrađivale da ne bi progrizle čahuricu i time oštetile nit koja je morala biti kompaktna kako bi se obrazovala svilena nit", prisjetila se Nirha.