"Filming the Other": Kvalitetni filmovi o mucanju, sterilitetu, časnim sestrama...
Producent Zoran Galić kaže da je prezadovoljan konačnim proizvodima, dodajući da je riječ o filmovima visokog kvaliteta.
"Tri od četiri autora koji su bili uključeni u ovaj projekat se nikada nisu bavili filmom i sada smo, zapravo, dobili nove reditelje. Prezadovoljan sam konačnim materijalom. Dobili smo filmove visokog kvaliteta, koji bi mogli biti branjeni kao diplomski radovi na bilo kojoj akademiji u regionu. Tema projekta bila je kulturna različitost. Jedan od autora Mirza Skenderagić za svoj film je odabrao temu mucanja, jer se i sam suočava sa tim problemom. Njegove kolege su odabrale aktuelne teme iz našeg društva – Bojan Josić je snimao film o sterilitetu i kako se jedan bračni par bori s tim problemom, dok su Anja Kavić i Lamija Šabić obrađivale teme invaliditeta, odnosno života časnih sestara", kaže Galić.
Osnovni cilj projekta "Filming the Other" je, kaže Galić, da se kroz film upoznamo sa pozitivnim aspektima kulturne različitosti, kao i da podstaknemo javnost na uvažavanje razlika među nama.
"Naša želja je bila da kroz dokumentarnu formu progovorimo o društveno važnim temama, ali i da omogućimo mladim kreativnim ljudima da se povežu sa kolegama iz drugih dijelova BiH. U procesu selekcije imali smo veoma težak zadatak, jer smo dobili mnogo zanimljivih prijava, a ponuđeni filmski koncepti bili su veoma kreativni i tematski raznovrsni. Vjerujem da će ovo iskustvo biti dobra osnova za neke buduće, slične projekte, jer očigledno u našoj zemlji postoji veliki broj mladih kreativnih ljudi koji imaju ideje i žele da ih realizuju", dodaje Galić.
On dodaje da je nedavno koproducirao i prvi igrani film mladog banjalučkog reditelja Daneta Komljena "Pre neprijateljstva". Komljen je višestruko nagrađivan reditelj, koji je, između ostalih, dobio nagrade i na filmskim festivalima u Roterdamu i Sarajevu.
"U filmu igraju tri glumca - Boris Isakovič, Boban Kaluđer i sam Komljen. Sniman je 23 dana na predivnim lokacijama nekadašnjeg odmarališta u Ulcinju. Film je pripreman više nego skromnim sredstvima. Sredstva su dobijena od Fondacije za kinematografiju Sarajevo i od Fondacije Hubert Bal, koja je osnovana u okviru filmskog festivala u Roterdamu, na kojem je Dane Komljen nedavno trijumfovao kratkim filmom 'Naše telo'. 'Vizart film' je osigurao tehnička sredstva za snimanje filma, a dio producentskog tima su i Nataša Damjanović (Dart Film, Srbija), Amra Bakšić Čamo (pro.ba, BiH) i Bojana Radulović (Code Blue, Crna Gora). Premijera ovog filma će biti upriličena vjerovatno tek na ljeto 2016. godine, jer je postproduckija ovog ostvarenja više nego zahtjevna", kaže Galić.
"Pre neprijateljstva" je, ističe on, film neobične forme i nastavlja niz Komljenovih eksperimentalnih filmova.
"Scenarij nije postojao. Zapravo jeste, ali ga je znao samo Komljen, a glumci su dobijali materijal iz dana u dan. Intrigantna radnja Komljenovog dugometražnog prvijenca fokusirana je na Borisa i Bobana, koji nakon kampovanja na moru odluče da jedan period provedu u napuštenom hotelskom kompleksu. Boban zarađuje novac povremeno radeći kao građevinski radnik, a njihova svakodnevnica - donošenje vode do napuštenog bungalova u kome su podigli svoj šator, nalaženje hrane, pranje veša... biva promijenjena kada se u jedan od susjednih bungalova doseli Dane. Njih trojica pokušavaju živjeti zajedno, miješajući igru i rad. Komljenovi filmovi su više filmovi atmosfere, u njima dijalozi nisu raspisani i oni bježe jednom klasičnom pristupu filma. Ta vrsta rediteljskog pristupa je svakako specifična, iako se na festivalima može primijetiti da to sve više poprima odlike filmskog trenda", rekao je Galić.
On se kratko osvrnuo i na činjenicu da je RS nakon četiri godine u budžetu dobila stavku za razvoj kinematografije, ali smatra da je odobrenih 100.000 KM skroman pomak imajući u vidu potrebe ove industrije.
"Kada počnete razgovarati sa ljudima iz regiona i Evrope, koji u posljednje vijeme također nisu najzadovoljniji sredstvima za razvoj kinematografije, i kada im kažete ovaj podatak - njima je to smiješno, jer toliko u Evropi prosječno košta razvoj filmskog projekta prije nego što on uopće dođe u fazu snimanja. A cilj filmskih radnika u Republici Srpskoj je da prestanemo biti smiješni i da postanemo ozbiljni. Da bismo to uradili, moramo biti veoma angažovani prema državi i veoma kritični kada je riječ o odnosu države prema nama. Postoje filmovi koji mogu da se realizuju sa dosta malim sredstvima. To su uglavnom kratki igrani i dokumentarni filmovi. Postoje, naravno, i neke dugometražne forme koje se mogu uklopiti u ovu podršku. Upravo Komljenov film može da se uklopi u okvir tzv. mikrobudžetnog filma, bar na nivou produkcije. Ali film ne završava produkcijom. Ponekad ne možete organizovati premijeru jer nemate novca. Ne možete završiti dizajn tona i postprodukciju slike. No, i ukoliko bismo ovako mala sredstva pametno plasirali mogu nas dovesti do pomaka u kinematografiji i dati na značaju, prema mom mišljenju, velikom potencijalu koji nestrpljivo čeka svoju priliku", istakao je Galić.
Ova scena proglašena je najboljom vratolomijom u historiji filma: Zaslužuje li tu titulu?
