Franjo Topić: Bosna i Hercegovina nije samo balkanska krčma i tamni vilajet
Franjo Topić, predsjednik HKD Napredak je izrazio zahvalnost medijima koji su u prethodnim godinama pratili rad ovog društva, izvještavajući o njihovim brojnim projektima.
Topić je istaknuo simboličku važnost Trebevića na kojem se nalazi dom ovog kulturnog društva. On je, kako kaže, u ratu bio linija razdvajanja, a sad je linija spajanja.
"Želimo pokazati da je ovdje moguć normalan život svih nas, sa svim našim različitostima i identitetima. Različitost je normalna i prirodna, a svaka pobuna protiv nje je kao da se bunimo zbog padanja kiše. Različitost je prirodna činjenica - od sedam milijardi ljudi svi smo različiti i zato je vrlo važno da naše različitosti i sve ono što znači Bosna i Hercegovina pokušamo usklađivati, a ne suprotstavljati", istaknuo je Topić, dodavši kako HKD Napredak svojim aktivnostima radi upravo na tome – na pomirenju, zbližavanju i pravom, istinskom dijalogu.
Novo izdanje Hrvatskog narodnog godišnjaka predstavili su glavni i odgovorni urednik 62. izdanja godišnjaka i doc. dr. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu na katedri na filozofiju Pavle Mijović, Vildana Selimbegović, glavna i odgovorna urednica Oslobođenja, Mario Vrankić, direktor BHT1 i prof. dr. Ugo Vlaisavljević, redovni profesor Univerziteta u Sarajevu.
Mijović je istaknuo kako je godišnjak, iako zastarjela forma, izuzetno bitan budući da je svjedok i vjerni prikazatelj jednog vremena, te donosi provjerljive, jasne i nedvosmislene činjenice, u potpunosti zanemarujući senzacionalistički pristup ljudskim aktivnostima i događajima. Vildana Selimbegović je istaknula kako smo, paradoksalno, danas manje informirani nego ikad, budući da u moru informacija zaboravljamo bit i ono suštinsko i stvari koje su upravljale našim sudbinama i životima.
Mario Vrankić je Napredak nazvao "vitalnim stogodišnjakom" čija je dobra energija svojevrstan eliksir mladosti, dok je Vlaisavljević govorio o ljudskoj potrebi vraćanja na početak i historijske temelje, analizirajući poemu Tugomira Alautovića kojom godišnjak i počinje.
"U BiH treba biti dodatno osjetljiv za ovu našu stvarnost koja nije jednostavna, ali je lijepa. Za mene je to mentalni, duhovni i intelektualni izazov, ne bih ni za što zamijenio ovu zemlju. Još od mladih dana sam bio protiv onoga da je ovo samo balkanska krčma i tamni vilajet. Moramo nešto činiti da nam bude bolje i u ovoj magli i mraku paliti mala svjetla, razgoniti maglu i stvarati bolju i ljepšu atmosferu za život u BiH", zaključio je Franjo Topić, dodavši kako je za trijumf zla dovoljno da dobri ljudi ne čine ništa.
Đokovićev kip u Srbiji privukao veliku pažnju: Liči li finalni rad na Novaka?
