Hanna Dujmović: Umjetnost je medij koji drži nit među stvaraocima, prilika da se naše ime čuje u Evropi
Dujmović je akademska kiparka i likovna umjetnica koja je kroz svoje radove obrađivala različite teme "općeg značaja" za društvo počev od feminizma, borbe protiv patrijarhata do ekoloških tema. U razgovoru za Klix.ba govorila je o svojoj umjetnosti, porukama koje njom šalje, ali i prilikama koje ona može donijeti za povezivanje kako s regijom, tako i zemljama Evropske Unije što naposlijetku može doprinijeti i prepoznavanju Bosne i Hercegovine.
Koliko kultura može biti spona za umjetnike, obične ljude u različitim državama Hanna kaže: "Kroz umjetnost možemo da radimo razne društvene teme, možemo da ih obradimo kroz svoja djela, a samim tim s publikom. To je jedan zatvoreni krug".
"Smatram da kultura jeste medij koji drži tu nit između nas umjetnika u regiji. Uvijek smo dobrodošli u bilo koju zemlju okruženja, a i oni kod nas. Mi mladi se trudimo da istrajemo u toj ideji da se zajedno aktiviramo i da gradimo tu kulturnu scenu Balkana. Posljednjih nekoliko godina nismo imali neka velika imena u umjetnosti, mi imamo neke stare majstore u BiH, ali vrlo dugo je naša scena likovne umjetnosti stagnirala", započinje razgovor Dujmović.
Napominjući da se u proteklih pet godina desio bum gdje su došli novi umjetnici ističe da ona i njene kolege aktivno rade, odazivaju se na pozive, prijavljujemo se na konkurse i samim tim dobiju priliku da izlažu svoje radove.
Još jedna odskočna daska i pomoć da se za bh. umjetnike čuje i van regije jeste saradnja s Evropskom Unijom koja im omogućava priliku za učešće na različitim projektima, a na kraju i pruža priliku za rad u EU.
"Mi u Bosni i Hercegovini imamo mogućnost da radimo na raznim projektima koji se odvijaju u sklopu Evropske Unije u BiH, samim tim otvaramo sebi vrata ka gradovima i državama Zapada. Radila sam na jednoj kampanji s ambasadorom Sattlerom, a imala je skoro milionski reach, što mislim da je zaista jedno veliko postignuće i generalno je bila predivna saradnja, a uvijek su tu da podrže umjetnike", navodi.
"Mislim da se kroz projekte Evropske Unije u BiH naše ime može čuti u zemljama Zapada. Kolega Rikardo Druškić je radio mural u središtu Brisela kroz ovu saradnju. Dovoljno je da jedan čovjek ode vani i napravi nešto", navela je.
Ističe kako su umjetnici iz naše zemlje nerijetko imali problema prilikom prijavljivanja na konkurse EU zbog zemlje porijekla, međutim, da se situacija u posljednjih nekoliko godina mijenja.
"Još jedna stvar koja pomaže jesu naši ljudi koji kupe naša djela i samim tim ih promovišu u inostranstvu", navela je.
Umjetnost mora da izazove neku reakciju
Komentarišući koliko umjetnost može utjecati na društvo navodi kako ona uvijek ima neku društvenu poruku.
"Mogu navesti svoj primjer gdje sam radila za UN kampanju - "Ne dozvolite da izumiranje bude vaš izbor" kada smo radili T-Rexa od ćumura. To je bilo nešto nesvakidašnje - jedna skulptura performativnog karaktera jer se ljuštila. Rađena je od materijala koje ljudi koriste da ljudi grije svoje domove čak i u 2023. godine i ideja je bila da to bude nešto ružno i potresno i izazove neku reakciju", pojasnila je Dujmović.
Ističe kako umjetnost može biti odličan medij kroz video, filmove, slike, a Hanna se svojim radom bavim i temom feminizma - što je nešto što nam je kao društvu trenutno potrebno uzevši u obzir tragična dešavanja u posljednjih nekoliko dana.
Ističe kako želi potaknuti ljude na razmišljanje te da se kroz umjetnost ljude može osvijestiti kako se određena tema može ogledati kroz neku drugu perspektivu.
Govoreći o inspiraciji navodi da je to intuitivno, kao kreativac ima nagon za stvaranjem te da se - ako ne stvara - ne osjeća dobro i lijepo.
Zajedno s Rikardom Druškićem u oktobru prošle godine pokrenula je projekat "Dva umjetnika - jedna ljubav" gdje njih dvoje zajedno rade kompozicije.
Problem birokratije kod izvoza umjetnina
Dok inspiracije i mašte te truda i rada umjetnicima ne manjka, ono što predstavlja prepreku pri prodaji umjetnina jeste birokratija te izdavanje dozvole za izvoz.
"Za svaki papir ti treba cijeli dan, a konkretno u našem slučaju kada se radi o prodaji umjetnina ili o izvozu umjetnina to traje mjesec dana. Ukoliko neki stranac kupi sliku na čaršiji i želi se vratiti avionom treba vam ta ista dozvola koja se čeka jako dugo. Vrlo često se dešava da strance vrate s aerodroma ili im oduzmu sliku koju su već platili", objašnjava Dujmović.
Ističe da je nedavno održala sastanak s ministricom Sanjom Vlaisavljević kako bi ubrzali proceduru jednog ministarstva, međutim, problem predstavlja drugo ministarstvo - Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.
"Meni nije jasno zbog čega trebamo imati takav dokument za izvoz. Plus što umjetnine spadaju pod robu oznake D - što su krave, svinje, jaja", navodi Dujmović.
Pojašnjava da se ovakve dozvole za izvoz dobijaju elektronski u okviru 24 sata te da procedura u BiH prilično šteti umjetnicima. Kazala je i kako je ministrica Vlaisavljević najavila sastanak kako bi razgovarali o mogućim rješenjima ovog problema.
Za sam kraj razgovora Dujmović je kazala kako trenutno radi na nešto drugačijem ciklusu - uzevši u obzir da je dosad radila kompozicije u enterijeru, sad radi na onima u eksterijeru.
Dujmović je nedavno bila dio Festivala Rubix zajedno s Rikardom Druškićem u Porto Montenegru, a imala je priliku svoje radove izložiti i u Beogradu, a s Druškićem te Benjaminom Čengićem će uskoro biti dio izložbe u Portugalu.
Day Clubbing: 2nd Winter Edition otvara se 21. decembra uz Something We All Adore i Ben Bending
