Interesantna činjenica leži u tome da je muzej otvoren još za piščevog života, 30. augusta 1974. godine, pod imenom "Spomen-muzej književnog nobelovca Ive Andrića“, a nakon njegove smrti muzej mijenja ime u "Memorijalni muzej Rodna kuća Ive Andrića".
Predmeti koji se nalaze u Rodnoj kući uglavnom ne pripadaju Andriću i njegovoj porodici. Zapravo, izložen je tradicionalni namještaj bosanskih urbanih porodica na prelazu iz 19. u 20. vijek.
Više od 700 knjiga i književnih časopisa iz bivše Jugoslavije i mnogobrojnih stranih zemalja prikazuju književni opus Ive Andrića. Posebno vrijednim smatraju se književni časopisi u kojima je nobelovac objavljivao prve radove, te njegova prva izdanja kao što su "Ex ponto" (1918.), "Nemiri" i "Put Alije Đerzeleza" (1920.).
Muzej je posljednjih nekoliko dana posvetio svoj rad obilježavanju 40. godišnjice smrti nobelovca, a među zanimljivijim programima je i Andrićeva koverta i žig.
Naime, u saradnji sa Društvom filatelista i kolekcionara Travnik Muzej je objavio prigodnu filatelističku kovertu i poštanski žig. Uz datum godišnjice i crtež lika Andrića, na koverti je ispisan njegov Andrićev citat o smrtnosti iz romana "Travnička hronika".
"Sve poštanske pošiljke koje 13. marta 2015. budu upućene iz Pošte Travnik, imat će otisnut poseban poštanski žig s motivom ove godišnjice", saopšteno je iz Muzeja.
Faruk Lončarević o filmu koji je nestao s liste Fondacije za kinematografiju: Postoje još tri ista slučaja
