Historijski muzej BiH predstavlja najznačajnija djela bh. i jugoslavenskih umjetnika
Zbirka umjetničkih djela Historijskog muzeja BiH čuva 2.500 djela 110 umjetnika među kojima su najeminentnija imena akademskih slikara i skulptora kao što su Vojo Dimitrijević, Ismet Mujezinović, Mario Mikulić, Rizah Štetić, Petar Tiješić, Roman Petrović, Ljupko Antunović, Alija Kučukalić, Antun Augustinčić, Mersad Berber i Luka Ilić. Za potrebe projekta "The Living Museum" u centralni izložbeni prostor, kubus Historijskog muzeja BiH, prebačeno je oko 300 najznačajnijih umjetničkih radova.
"Koncept skladišnog prostora je podijeljen u više tematskih cjelina, a korištenje starih sanduka, pregrada, postamenata i merdevina daje sliku ateljea. Posjetioci će imati priliku vidjeti radove koji su do 1992. godine bili dio stalne postavke Muzeja revolucije BiH, kao i radove koji se čuvaju u depou i koji su dostupni istraživačima, ali ne i javnosti", rekla je Hadžirović.
Na izložbi je postavljen i "Portret Josipa Boza Tita u crvenoj kredi" Božidara Jakca. Riječ je o prvom umjetničkom djelu koje je ušlo u ovaj muzej, a koje je Jakac uradio na Drugom zasjedanju AVNOJ-a 1943. godine.
"Izuzetno su nam značajni radovi koji su nastali u koncentracionom logoru Jasenovac, a koje su radili Daniel Ozmo, Slavko Bril i Walter Kraus. Zanimljivo je da su te radove tokom Drugog svjetskog rata napravili umjetnici zatočeni u logorima. Radovi su sačuvani na različite načine, recimo, zakopavanjem u zemlju. Radove Slavka Brila je uspio spasiti čuvar logora koji je pomagao zatvorenike, a umjetnik je u logoru Jasenovac ubijen 1943. godine. Među vrijednim eksponatima iz naše nove postavke je prva studija za spomenik Titu koju je napravio Antun Augustinčić", otkrila je Hadžirović.
Među radovima koje će javnost imati priliku pogledati su i portreti Josipa Broza Tita iz Bugojna 1977. godine, slike i skulpture s prikazima stradanja u Drugom svjetskom ratu, grafike i crteži koji pokazuju bitke za vrijeme Drugog svjetskog rata, izgradnju zemlje nakon rata. Tu su i portreti narodnih heroja iz Drugog svjetskog rata, kao i crteži iz različitih perioda.
Hadžirović naglašava da im je, osim otvaranja Zbirke za nove interpretacije, cilj i promocija umjetnina koje čuva Historijski muzej BiH.
"Veliki broj predstavljenih radova iz Zbirke je namjenski pravljen za Muzej revolucije BiH. Izložba je sačinjena i od fotografija iz muzejskih albuma koje nam pokazuju kako su umjetnička djela korištena u kreiranju historije i kolektivnog narativa u Jugoslaviji. Proces prebacivanja umjetnina iz depoa je praćen pažljivim dokumentiranjem priča o nastajanju i razvoju Zbirke. Ova Zbirka obuhvata različite teme iz historije Jugoslavije – radovi su predstavljeni tako da posjetitelj kroz postavku zapravo prolazi kroz historiju Jugoslavije", rekla je Hodžić.
Izložba "The Living Museum" je prva faza istoimenog projekta koji Historijski muzej BiH realizira u saradnji s University of the Arts i King’s Collegeom iz Londona. Cilj projekta je stvoriti platformu za inovativna istraživanja i interveniranja u Zbirci umjetničkih djela Historijskog muzeja BiH.
"Historijski muzej BiH se često bavi teškim i osjetljivim temema iz naše recentnije prošlosti. Saradnja sa stranim partnerima nam pomaže da pažljivo analiziramo muzejski diskurs i da otkrivamo nove perspektive u procesu suočavanja s prošlošću", rekla je Hodžić.
Hadžirović dodaje da Historijski muzej BiH danas opstaje zahvaljujući umrežavanjima s različitim domaćim i internacionalnim partnerima.
"Saradnja sa stranim partnerima nam pomaže da širimo vidike, usvajamo nove muzejske prakse i pratimo svjetske tokove kada je riječ o našem djelovanju. U ovom momentu naši umjetnički radovi i eksponati su prezentirani u Sjevernoj Makedoniji, Sloveniji, Belgiji i Srbiji, a planiramo da priče iz našeg muzeja pređu i na druge kontinente", rekla je.
"The Living Museum" je jedan od ključnih projekata Historijskog muzeja BiH u 2019. godini. Muzejski tim ove institucije vrijedno radi i trudi se da aktivnosti po pitanju kvaliteta i kvantiteta rastu, a kustosice Hodžić i Hadžirović kažu da će ovaj projekt imati nekoliko rezultata.
"Odmah poslije Dana muzeja ćemo ugostiti muzejske profesionalce iz Evrope, a 27. maja organiziramo radionicu za kustose i umjetnike. Naročito smo ponosni na saradnju s Umjetničkom galerijom BiH i Muzejem književnosti BiH – tri institucije zajedno rade na mapiranju i promoviranju ženskog naslijeđa iz naših kolekcija. Priče o ženskom naslijeđu ćemo predstaviti i u muzejima, ali i u fizičkom prostoru grada", rekle su kustosice Hodžić i Hadžirović.
