Historijski muzej na vjetrenjače: Krov još nije saniran, izvođači odugovlačili radove
Nakon najave sanacije dijela zgrade Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, rukovodstvo ove kulturne institucije je i pored svih napora naišlo na nove prepreke i probleme.
Direktorica Muzeja Elma Hašimbegović u razgovoru za Klix.ba otrkila je suštinu problema koji ne napuštaju vrata nepravedno zanemarenog bastiona i čuvara značajnog dijela bh. historije.
"Vijest da je Američka ambasada u BiH 2015. godine, preko Fonda američkog ambasadora za očuvanje kulturnog naslijeđa odobrila sredstva za sanaciju krova Historijskog muzeja BiH nesumnjivo je obradovala građane Sarajeva i Bosne i Hercegovine, ali zasigurno najviše nas uposlenike, jer je to značilo da krov više neće prokišnjavati i da ćemo biti u mogućnosti zaštititi kulturno-historijsko naslijeđe izloženo na stalnoj postavci, kao i zgradu – jedinstveni objekat moderne arhitekture i nacionalni spomenik. I to, simbolično, u godini kad smo obilježavali sedamdeseti rođendan. Znali smo da radovi neće biti toliko vidljivi građanima koji žele i očekuju da ovako reprezentativna građevina ne bude više ruina u centru grada, i opasnost za prolaznike i posjetioce, ali smo znali da sistemski i dugoročnije rješavamo problem, i to 'od glave'. Bila je to i naznaka da ova simbolična sredstva, u iznosu nešto manjem od sedamdeset hiljada dolara, predstavljaju tek početak neophodne i dugo iščekivane rekonstrukcije Muzeja", započela je Hašimbegović.
Kako je objasnila, radovi su započeli u 2015. godini kada je završena prva faza restauracije. Nakon toga je, tvrdi Hašimbegović, uglavnom nemarom i neprofesionalnim odnosom Izvođača došlo do zastoja radova.
Optimisti, ali...
"Nakon višemjesečne pauze i tek nakon nedavnog radnog sastanka članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, kao glavnog implementatora projekta, članova Projektanta, Nadzora te predstavnika firme 'Neimari' kao izvođača, dogovoren je daljnji tempo rada. Žao nam je što javnost ne možemo obradovati konkretnijim i vidljivijim rezultatima, no vjerujemo da će radovi na krovu u ovoj godini ipak biti uspješno završeni. U ovom projektu Historijski muzej BiH je samo korisnik, ne aktivni sudionik, i ne preostaje nam ništa osim da pozovemo uključene partnere da profesionalno i odgovorno obave započeti posao", kazala je direktorica Hašimbegović.
Kada je riječ o saradnji sa domaćim partnerima, spominje se aktivnost Općine Novo Sarajevo koja je pokazala spremnost i upustila se u pripremu projekta sanacije prednjeg zida Muzeja i trenutno se pokušava izboriti s komplikovanom birokratijom. Također, Hašimbegović izdvaja Ministarstvo civilnih poslova BiH i Adila Osmanovića koji, kako se tvrdi, već duže vrijeme ulaže napore u traženju sredstava kod međunarodnih donatora. Ipak, direktorica je realni optimista.
"Dok ne vidimo konkretne rezultate, ne veselimo se unaprijed. Iz projekta sanacije krova, koji pratimo sa strane, ali i iz višegodišnjih napora koje ulažemo da bismo skrenuli pažnju na ugroženost zgrade i kulturno-historijskog naslijeđa te važnost njene restauracije, naučili smo koliko je dug i mukotrpan put i kako je teško doći do novaca bez konkretne podrške, političkih i drugih interesa, no od borbe za vraćanje ugleda najljepšoj zgradi u gradu ne odustajemo", rekla je Hašimbegović.
Planovi za 2016. godinu
Naša sagovornica je kazala kako Muzej na različite načine pokušava podići svijest i pronaći partnere za restauraciju zgrade, od neophodnog grijanja bez kojeg nema funkcionalnog rada, vlage, dotrajalih instalacija, do kamene fasade koja se obrušava na eksponate u atriju i ugrožava živote uposlenika i posjetilaca.
"Rezultati se često čine skromni i nevidljivi, a napori ponekad uzaludni. Da ipak nije sve uzaludno pokazuje izuzetan uspjeh ostvaren u proteklom periodu: Historijski muzej BiH se pojavio kao izlagač i kao tema zvaničnog kolateralnog događaja na Bijenalu arhitekture u Veneciji, na izložbi pod nazivom 'Sarajevo Now: The People's Museum', otvorenoj 26. maja.
Muzej se kao arhitektonski objekat, ali i kao institucija usprkos poteškoćama kojima je izložena u postratnom bh. društvu, izborio da bude mjesto susreta otvoreno za sve, važna kulturna i obrazovna tačka u gradu. U saradnji sa švicarskim ETH i Urban-Think Tankom te firmom Baier-Bischofberger, a uz pomoć Matice BiH u Švicarskoj kao glavnog promotora događaja na Bijenalu, koja je preuzela na sebe ulogu inertne domaće vlasti – za Historijski muzej BiH je imala priliku čuti i o njemu raspravljati međunarodna stručna javnost. Na izložbi 'People's Museum' u Veneciji, pored makete sadašnjeg stanja zgrade koju su radili studenti Arhitektonskog fakulteta Sarajevo, predstavljena je ideja intervencije na zgradi, djelo Baier-Bischofberger ureda, koja ne zahtijeva velika novčana ulaganja, a unaprijedila bi rad i uslove rada Muzeja te donijela međunarodnu reputaciju Muzeju. Izložba poslije Bijenala dolazi u Sarajevo, a paralelno ide i traženje međunarodnih sponzora za navedenu intervenciju. U slučaju realizacije ovog projekta, Sarajevo i Muzej bi dobili izvanrednu vidljivost na međunarodnoj sceni", zaključila je Hašimbegović.
Navijači iz Mostara uz Hrvatsku u Glasgowu, potvrdio je to transparent uz šahovnicu
