Hor "Sloga" uprkos brojnim preprekama već 130 godina njeguje kulturu Srba u Sarajevu
Hor Sloga je kao Srpsko pjevačko društvo osnovano prije 130 godina na inicijativu sarajevskih sveštenika i trgovaca i bila je prvi domaći hor koji je osnovan u Sarajevu. Ono što je obilježilo njegovo nastajanje je zapravo Austro-Ugarski period u kojem je osnovan, kada je, kako kaže naš sagovornik, ta monarhija gušila kulturni identitet Srba.
"Hor Sloga je upravo zbog tog teškog perioda nastojala zajedno sa ostalim društvima u Sarajevu i BiH očuvati jezik, kulturu, identitet te je oduvijek pjevala o slobodi kojoj je i težila. Ukoliko se uzme period Austro-Ugarske, ali i svi drugi jer znamo da su ove prostore naseljavali brojni osvajači, činjenica je da je narod bio ugnjetavan. Uprkos tome 'Sloga' je očuvala svoj vjerski i svaki drugi identitet i to se najbolje pokazalo u tom buntovničkom periodu za vrijeme Austro-Ugarske monarhije", ispričao je Mojsilović.
Ovaj hor mnogo je značajan za kulturu Srba koju je njegovao pjesmom, ali i drugim granama umjetnosti. Prva pozorišta, tamburaški i gudački orkestri, čitaonice, likovne radionice i mnogo toga bilo je sabrano u njoj, a po tome je bila poznata i van granica BiH.
"To govori mnogo o tome da su ljudi koji su bili aktivni članovi hora, ali i oni koji su pomagali njegov razvoj zapravo mnogo činili na polju kulture, a pri tome mislim i na tu pozorišnu i likovnu umjetnost, ali i sve druge grane", rekao nam je.
Mojsilović je naveo kako su mnoge ličnosti bile presudne za opstanak i razvoj “Sloge“ te da su uvijek pojedinci ti koji su najviše zaslužni. Spomenuo je ratna dešavanja koja su obilježila historiju BiH i hor ponovo stavila na iskušenje, ali on je uprkos tome opet opstao.
"Ti svi ratovi su nekako obilježili postojanje 'Sloge' i usmjerili njen pravac. Sloga se 1989. godine okupila pod starim imenom sa oko 40 pjevača i mladih i sa odličnim dirigentom Brankom Glumcem koji je bio i profesor u Srednjoj muzičkoj školi u Sarajevu. I kada se planirao razviti novi hor, novi rat je prekinuo te namjere. Posljednji rat 90-ih godina je jednostavno zaustavio njen razvoj. Horisti su se teško okupljali u tom periodu te su pjevali samo na službama. Profesorica Branka Bošnjak je uspjela velikom žrtvom da tih svih godina i ratnih i poslijeratnih očuva ovaj hor", dodao je.
Trenutno "Sloga" ima oko 30 članova različitih uzrasta, od srednjoškolaca do penzionera, a osim toga, tu su mnogobrojni prijatelji i vanredni članovi hora koji povremeno pomažu u važnijim nastupima i turnejama. Mojsilović je naglasio da je osim u kulturi, "Sloga" velikog traga ostavila i u Crkvenoj muzici, kao i to da se na njihovom repertoaru mogu naći i djela svjetovnog karaktera.
"Sve do nekog novijeg perioda 'Sloga' je većinom izvodila duhovnu muziku i to je isključivo bilo na repertoaru, a do Drugog svjetskog rata izvodila su se napoznatija djela iz Evrope. I danas mi izvodimo svjetovnu muziku, ali u nešto manjem obimu jer smo amaterski hor, ali pokušavamo pratiti i te današnje tokove u muzici i obrađujemo popularne pjesme koje se opet spajaju sa tradicijom", pojasnio je.
Mojsilović je posebno naveo da je svojevremeno u "Slozi" gostovao i slavni Aleksa Šantić sa Srpskim pjevačkim i kulturno-umjetničkim društvom "Gusle" iz Mostara, zatim čuveni kompozitor Stevan Mokranjac sa Prvim beogradskim društvom, a članovi "Sloge" pjevali su pred carom Franjom Josipom, te kraljem Aleksandrom Prvim Karađorđevićem, koji ih je ugostio na večeri na Vrelu Bosne.
"Kasnije kroz period putovanja hora u Beograd između dva svjetska rata i turneja po Srbiji izuzetne su kritike bile poznatih kompozitora kao što je Viktor Novak i mnogo tadašnjih poznatih ličnosti iz svijeta muzike. U nekom kasnijem komunističkom periodu hor 'Sloga' mijenja naziv i postaje hor Saborne crkve i nastupa samo u crkvi na službama", rekao je.
Danas hor funkcioniše pri Mitropoliji Dabrobosanskoj mitropolita dabrobosanskog Hrizostoma i finansiraju se putem raznih projekata koje objavljuju konkursi raznih ministarstava u BiH i šire. Mojsilović je rekao da određene donacije dobijaju i iz državnog budžeta, ali da to nije veliki iznos jer je poznato da se u kulturu ne ulaže baš mnogo.
"Mnogo smo zahvalni ministarstvima kulture i na federalnom i kantonalnom nivou, kao i vlastima iz Istočnog Sarajeva, kao i donacijama koje su očuvale naš hor. Pomogla su nam i ministarstva iz Srbije i dijaspore te smo uspjeli ostvariti i nekoliko nastuoa u Srbiji i šire. Održavamo naš rad upravo pomoću crkve i pomoću naših projekata, ali nemamo stalni budžet koji nam je siguran", istakao je.
Stefan Mojsilović je u "Slogi" deset godina, od čega je šest godina dirigent, a prije toga četiri godine je bio pjevač. Kazao nam je da biti na čelu jednog ovako velikog kulturnog društva iziskuje veliku odgovornost te da nije jednostavno, ali uspijeva uz pomoć predanih članova hora. Dodao je da se trudi svojim zalaganjem ostaviti poseban pečat i ljudima u Sarajevu i okolini donijeti nešto sasvim novo.
"Mnogo pažnje moram skrenuti na horiste jer su oni ti koji nose hor. Uvijek pronađu vremena da besplatno dolaze na probe i nastupe i pored svih svojih obaveza jer se vidi da to zaista rade iz ljubavi. Njima je najveća satisfakcija upravo to druženje i razne turneje, jer se u horu Sloga prelama mnogo života zbog toga što se iz dana u dan dešavaju novi i lijepi događaji", ispričao nam je Mojsilović.
Već treću godinu hor “Sloga“ organizuje koncert povodom najvećeg hrišćanskog praznika Vaskrsa te će tako sutra u crkvi Svetog preobraženja održati koncert za sve građane Sarajeva, ali i one kojima se dopada muzika koju oni izvode.
"Nadamo se i velikom broju posjetilaca i da će program biti raznovrsan. Bit će i dječiji hor i mnogo solista koji će izvoditi himne i sve one najljepše duhovne pjesme posvećene Vaskrsu. Pokazat ćemo da je radost Vaskrsa zaista velika i da on nije samo ono što se u kući dešava za trpezom, bojenje i šaranje jaja i taj neki folklorni element. On zapravo ima veliki duhovni značaj, ljudsko preobraženje poslije velikog posta dolazi, a Vaskrs podrazumijeva upravo jedno potpuno mijenjanje čovjeka na dobro i zbog toga smo izabrali baš crkvu Svetog preobraženja da u njoj dočekamo taj dan", ispričao je.
Za kraj razgovora Mojsilović je naglasio da je Vaskrs jedan od najvećih hrišćanskih blagdana, bez kojeg se Pravoslavlje ne bi uopšte moglo ni zamisliti da nije Hristos Vaskrsao.
"I upravo je to poruka našeg koncerta da kroz sve te naše pjesme zapravo ljudi osjete da je to stvarno nešto veliko da to nije samo puka vjera nego je to zaista događaj iznad svih okvira našeg shvatanja“. Nadamo se da ćemo i našu 130-tu godišnjicu na jedan ovakav način obilježiti uz organizaciju kvalitetnog nastupa jer je to dugogodišnja tradicija koja se ne treba zapostavljati", zaključio je Mojsilović.
Hoće li ova dva filma naslijediti "Barbie" i "Oppenheimera"? Predviđaju im jednak uspjeh
