Husnija Kamberović: Bosni i Hercegovini danas nedostaju političari kakav je bio Džemal Bijedić

"Izložbom je obuhvaćen dio dokumentarne građe iz muzejske zbirke 'Džemal Bijedić' koji se odnosi na sahranu i komemoraciju iz janura 1977. godine, a koju čine fotografije sa mjesta nesreće, fotografije sa komemorativnih sjednica u Skupštini Jugoslavije i Skupštini Bosne i Hercegovine, Saveznoj vladi i rodnom Mostaru, zatim sahrane na Sarajevskom groblju... Pored fotografija izloženi su i telegrami saučešća, kao i pisanje štampe o tom događaju, prvenstveno mostarske Slobode i sarajevskog Oslobođenja", kazala je kustosica Muzeja Hercegovine Indira Gaštan Bešo.

Prof.dr. Husnija Kamberović, inače autor knjige "Džemal Bijedić - politička biografija" i najbolji poznavatelj lika i djela političara čiji je rad obilježio Hercegovinu, kazao je da su ovakve izložbe obaveza čitavog Mostara, jer se ne prisjećamo samo njegovog lika i djela, koliko vrijednosti koje je on nosio, a koje ovaj grad i ova zemlja baštine.

"Džemal Bijedić bio je ključna osoba političkog života BiH i Jugoslavije šesdesetih i sedamdesetih godina, a u sebi je objedinjavao mnogo osobina koje današnjim političarima nedostaju. On je personifikacija političara za kojim Bosna i Hercegovina vapi posljednjih dvadesepet ili trideset godina. Bio je jednostavan u komunikaciji s običnim ljudima, s druge strane uporan i beskrupulozan u realizaciji postavljenih zadataka koje je sam pred sebe postavljao, nije bio političar koji je izvršavao samo tuđe zapovijedi, već kreator dešavanja i neko ko je radio na afirmaciji Bosne i Hercegovine, ali i Jugoslavije u međunarodnim okvirima", ustvrdio je Kamberović.

Bijedić je bio političar svjestan realnosti u kojem djeluje, nastavio je profesor Kamberović, znao je dobro šta može, a šta ne ostvariti u datom kontekstu.

"U periodu svog djelovanje Bijedić je bio ne samo najznačajniji politčar iz Mostara i Hercegovine, već i jedan od najznačajnijih političara cijele bivše države. Bio je jako blizak sa predsjednikom države, on i Tito su bili nerazdvoji prijatelji, u njega je imao ogromno povjerenje. Poslije Tita bio je najduže na čelu jugoslovenske vlade. Imao je veliku i značajnu karijeru, a iako je bilo pokušaja da ga se diskreditira, nije nikad povlačio loše poteze", naglasio je Husnija Kamberović.

Još dok je bio predsjednik Skupštine BiH, Bijedić je mnogo doprinio na afirmaciji Bosne i Hercegovine, posebno kroz izgradnju brojnih industrijskih pogona, infrastrukturnih objekata, puteva, modernizaciji pruge Sarajevo – Ploče, izgradnje Akademije nauka i umjetnosti, univerziteta, televizije...