Istočnjačka i skandinavska književnost najtraženija u bibliotekama, "50 nijansi Sivog" još nema zamjenu
Ova knjiga još nije dobila zamjenu koja bi izazvalo isto takvo ludilo i pometnju, ali približan interes izazvala je knjiga švedskog pisca Stiega Larssona "Milenium".
"Naši čitatelji su uglavnom u trendu sa svjetskim čitateljima, samo što smo mi ograničeni prevoditeljskom djelatnošću. Aktuelna je sada istočnjačka i skandinavska literatura jer se to kod nas ranije nije prevodilo i nismo imali priliku čitati. Sve knjige koje osvoje neku nagradu, nebitno da li je u pitanju domaći ili strani autor, budu nekoliko mjeseci tražene", rekla nam je Amra Mutapčić-Čengić iz JU Biblioteka Sarajevo.
Mali broj korisnika
Ističe da je tokom ludila zvanog "50 nijansi Sivog" bilo dosta smiješnih i simpatičnih situacija.
"Jednom je došla gospođa koja je rekla kako je kćerka zvala na posao da joj kaže kako joj je potrebna knjiga za lektiru. Tražila je upravo '50 nijansi Sivog", rekla je s osmijehom.
Kada je u pitanju broj učlanjenih osoba, iz javnih biblioteka ističu kako je taj broj uglavnom isti. Članarina za JU Biblioteka Sarajevo iznosi 15 KM, dok je u Nacionalnoj i univerziteskoj biblioteci BiH 20 KM za studente.
"Naši korisnici najviše koriste stručnu literaturu koja im je neophodna za izradu magistarskih, doktorskih i drugih stručnih radova. Dosta je onih koji iznajmljuju aktuelnu beletristiku. Svakodnevno imamo korisnike koji koriste našu staru i tekuću periodiku, jer mi kao Nacionalna biblioteka čuvamo svu tekuću periodiku (časopise, novine) koje izlaze na području Bosne i Hercegovine", rekla nam je Adelaida Grabovica iz Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH.
U njihove prostorije dolaze studenti i učenici koji koriste svoju literaturu jer im je to najudobnije učiti. Ipak, uposlenici biblioteka kažu kako nisu zadovoljni brojem članova generalno.
"Ali to nije nikakav pokazatelj da li su ljudi zainteresovani za knjigu ili ne. Najveća krivica je možda baš na nama koji trebamo promovisati knjigu i pozvati mlade i natjerati ih da dođu u biblioteku. Možda način na koji su bombardovani informacijama i reklamama mladi i rade to nešto, a mi koji se bavimo knjigom ostali smo po strani i nismo se snašli u današnjem marketinškom ludilu. Ipak, mislim da se to uz pravu energiju i viziju može riješiti. Starije generacije su to njegovale i članska karta biblioteke se podrazumijevala i bila je stvar opće kulture", kazala je Mutapčić-Čengić.
Mladi pod pritiskom
Poručila je svim mladima koji ne znaju šta pokloniti nekom, da kupe člansku karticu jer je mogu koristiti svi članovi uže porodice.
"Mi smo krivi jer djeca se s knjigom susreću samo kada moraju dobiti ocjenu, kada je u pitanju lektira i tada su pod pritiskom. Promocije knjiga su većinom dosadne i mislim da bi se svemu tome trebalo pristupiti drugačije. Mislim da je manifestacija Međunarodni dan i noć knjige i autorskih prava bila pravi pogodak", istakla je Mutapčić-Čengić.
Uprkos ekspanziji digitalizacije i tome što veliki broj knjiga postoji na internetu, veliki broj ljudi i dalje voli osjetiti papir pod rukom, te se odlučuju na iznajmljivanje knjiga iz biblioteka.
"Dosta toga je autorskim pravima zaštićeno i nije moguće pronaći na internetu, ili morate biti pretplatnik, a ono što možete otvoriti na internetu je uglavnom već staro i neinteresantno za korisnike. Tako da se oni na kraju ipak obraćaju nama u potrazi za određenim publikacijama ili člancima, da li direktno iz naše biblioteke ili iz neke druge preko službe za međubibliotečku pozajmicu, preko koje je moguće naručiti bilo šta, iz bilo koje biblioteke u svijetu", rekla je Grabovica.
