Radi se o nesvakidašnjoj izložbi koja obuhvata opus umjetničkih djela 29 istaknutih autora, svedočeći isprepletenost savremenog i tradicionalnog stvaralačkog izraza putem klasičnih likovnih tehnika - slikarstva, grafike, skulpture i crteža, kao i savremenih medija.
Promotor Sarajevskog likovnog salona Gradimir Gojer Feni je kazao da je riječ o postavci koja na dignitetan i briljantan način legitimira savremenu umjetnost u Bosni i Hercegovini, „jer je isključivo struka ta koja je određivala o tome šta će biti izloženo“.
Istodobno, naglašava da ova izložba svjedoči raznovrsnost interesiranja autora, kao i raznoslojnost i bogatstvo stilova, te metjea (zanata) kojim je ostvarena, odnosno da umjetnički opus čine djela koja ne podliježu lokalizmu, nego snažno korespondiraju sa svijetom u općeljudskom kontekstu, noseći kozmopolitsku poruku i nesputanu širinu izraza.
Predsjednik Udruženja likovnih umjetnika KS Izet Alečković ističe da izložba predstavlja vrhunac onoga što bh. stvaraoci na polju likovne umjetnosti mogu ponuditi.
Dodao je da se radi o djelima dokazanih i eminentnih autora koji su izlagali diljem svijeta - od Koreje do Južne Amerike.
Na značaj ove, već tradicionalne manifestacije, ukazao je i ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Mirvad Kurić, koji je za Fenu istaknuo važnost umjetnosti kao medija za komunikaciju različitih kultura.
Umjetnost je, kako je kazao, šansa za promociju BiH u najboljem svjetlu te jačanje razumijevanja i dijaloga na globalnom planu.
I Kurić i Gojer i Alečković apostrofirali su umjetnost kao svojevrsni kanal za razmjenu vrijednosti i ideja, konstatirajući da bi izložba koja traje do 20. januara naredne godine, nakon tog datuma trebala 'gostovati' diljem regiona i šire, a kao prvu destinaciju najavili su Zagreb, gdje bi se bh. umjetnici trebali predstaviti u sklopu Sarajevskih dana u glavnom gradu Hrvatske.
Na Sarajevskom likovnom salonu predstavljeni su radovi autora - Darka Šobota, Džeke Hodžića, Ede Numankadića, Elme Alić, Emira Osmića, Enesa Sivca, Halila Tikveše, Hamzalije Muhića, Irfana Handukića, Branka Bačanovića, Irfana Hoze, Izeta Alečkovića, Marka Kusmuka, Mensura Porovića, Mirze Rahmanovića, Muhameda Bajramovića, Salima Obralića, Samira Sućeske, Saše Bukvića, Seida Hasanefendića, Stijepe Gavrića, Taide Jašarević, Željka Filipovića, Zlatana Hadžifejzovića, Amela Hadžimejlića, Borisa Hodaka, Lejle Ćehajić, Mirze Rahmanovića i Fikreta Libovca.
