Iznimna zbirka: Predstavljen katalog arapskih, perzijskih, turskih i bosanskih rukopisa
Vrijedno izdanje predstavili su renomirani stručnjak iz te oblasti, autor Mustafa Jahić, urednica Lejla Gazić, akademik Enes Karić, Ahmed Zildžić, te uime izdavača Amina Rizvanbegović Džuvić.
Orijentalno-islamski rukopisi Bošnjačkog instituta - Fondacije Adila Zulfikarpašića predstavljaju vrijedan doprinos ukupnom rukopisnom nasljeđu Bosne i Hercegovine. Kao zaljubljenik pisane riječi i strastveni kolekcionar, osnivač Instituta Adil-beg Zulfikarpašić je s puno pažnje, predanosti, umijeća i ljubavi oformio zbirku rukopisa, uporedo s formiranjem drugih zbirki unutar Bošnjačkog instituta.
Zbirka je nastajala postepeno, od pojedinačnih rukopisnih kodeksa do preuzimanja cijelih manjih kolekcija. Posebno značajan doprinos formiranju rukopisne zbirke bilo je uključivanje nekoliko većih i važnih kolekcija, poput rukopisa porodice Sikirić sa Oglavka kod Fojnice, Sulejmana Hafiza iz Prizrena, Ahmeda ef. Hodžića iz Tešnja, rukopisne zbirke iz biblioteke dr. Dušanke Bojanić koja je posredstvom poklona Alije Širbegovića došla u Institut, Seida Strika i drugih.
Autor kataloga Mustafa Jahić ističe da je obradio oko 350 rukopisa u kojima se nalazi oko 550 djela iz različitih naučnih oblasti.
"Radi se o jezicima, književnosti, gramatici, poeziji, filozofiji, medicini, astronomiji, matematici itd. U rukopisima se nalaze djela poznatih islamskih naučnika iz cijelog islamskog svijeta i različitih perioda. Za nas je veoma značajno što se tu nalaze djela naših autora koji su također pisali na orijentalnim jezicima, također iz svih nauka koje su se izučavale u to vrijeme. Rukopisi tih djela predstavljaju kulturno nasljeđe BiH i svjedoče o multikulturalnosti", izjavio je Jahić.
Dodaje da obradom kataloga rukopisi postaju dostupni naučnim istraživačima, koji sada mogu tačno znati koja su djela u pitanju, iz kojih oblasti i ko su autori.
Bošnjački institut danas posjeduje 1.086 rukopisnih kodeksa sa 1.662 djela pisana na arapskom, perzijskom, osmanskom turskom i bosanskom jeziku, nastala širom islamskog svijeta od 14. do početka 20. stoljeća.
Zbirka obuhvata djela iz svih naučnih oblasti koje su uobičajene za sve ozbiljnije rukopisne zbirke - tu su djela iz islamskog prava, obredoslovlja, prepisi Kur'ana i pojedinih njegovih dijelova, komentari Kur'ana, zbirke hadisa, zbirke pravnih rješenja (fetvi), molitvi (dova), gramatičkih, leksikografskih djela i priručnika za učenje orijentalnih jezika ili bosanskog jezika.
Akademik Enes Karić ističe da je katalogiziranje ne samo bibliotečka disciplina, već je u 19. i 20. stoljeću u Evropi postala naučna disciplina, a klasične islamske discipline su također poznavale katalogiziranje.
"Mustafa Jahić je veliki ekspert, posebno u ovoj oblasti. Ovim se Bošnjački institut predstavlja kao riznica iznimno vrijednih rukopisa. Pretpostavlja se da je samo pet posto rukopisa objavljeno, odnosno štampano i dostupno javnosti, a ostali su pohranjeni za izučavanje", istaknuo je Karić.
Osim toga, zbirka posjeduje i znatan broj književnih djela u prozi i stihu, medžmue - zbornike raznovrsne građe, historijske hronike i djela iz domena egzaktnih nauka (matematike, farmakologije, astronomije i dr.), te što je posebno značajno, djela autora Bošnjaka i rukopise vezane za naš prostor bilo po mjestu prijepisa ili po prepisivaču.
U cilju očuvanja tog jedinstvenog, autentičnog i raritetnog pisanog naslijeđa, Institut sistematski radi na njegovom prikupljanju i očuvanju više od trideset godina, kao i na dostupnosti istraživačima i naučnicima u zemlji i inostranstvu (kompletan fond je konzerviran, te dvije trećine dostupne istraživačima u punom tekstu u digitalnom obliku).
Sav rukopisni fond je katalogiziran i publikovan u tri sveska Kataloga arapskih, perzijskih, turskih i bosanskih rukopisa iz zbirke Bošnjačkog instituta.
Povodom predstavljanja stručnoj i naučnoj te široj javnosti 3. sveska Kataloga priređena je i prigodna izložba rukopisa kojom se želi posebno skrenuti pažnja na familije i pojedince koji su darovali i uvakufili neke od najvrednijih knjiga što su posjedovali u svojim privatnim bibliotekama, kao i istaknuti neka od rijetkih djela i djela od posebnog interesa.
Zbirka rukopisa Bošnjačkog instituta, uz druge slične zbirke, svjedoči o ozbiljnim naučnim izučavanjima na ovdašnjim prostorima i predstavlja neizostavan izvor za proučavanje historije i islamske kulturne baštine.