"Jastuci" Amele Hadžimejlić kao bezglasni protest protiv bolesti savremenog društva

Ideja ove izložbe je bezglasni protest protiv bolesti savremenog društva.

Prof. dr. Fehim Hadžimuhamedović kaže da Amela Hadžimejlić "razara ograde i ramove, dok crta i šara cvjetiće, valovite linije, ornamente, brda... po jastucima, oko njih, iza njih, ispred njih. Ona formama dodaje forme i širi ih u svijet njegovim tkanjem, u vrstu jednog velikog i beskrajnog jastuka koji prekriva svijet. Time Amela Hadžimejlić i sebe širi i tka u svijet. Ako je umjetnost put slobode, Amela Hadžimejlić joj je na tragu".

"U jednom od mogućih brojnih povezivanja, ciklus grafika 'Jastuci' može se značenjski postavljati između Chagalla i Matissea - između šagalovskog beskraja i svetosti modre tuge i matisovske vedre i pulsirajuće linije radosti življenja. Kakvogod značenje da izazove, stojeći ispred ciklusa grafika 'Jastuci', mi osjećamo da potpuno uranjamo u svijet pune ravnoteže i pokrećućih životnih pulsacija. Krajnji je osjećaj jedinstvo i jednost izgubljenog svijeta", smatra Hadžimuhamedović.

Amela Hadžimejlić, akademski grafičar i vizuelni umjetnik, rođena je 1969. u Ljubljani, Slovenija. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu je završila diplomske (1993) i postdiplomske studije (1998) grafike, u klasi akademika Dževada Hoze. Doktorirala je 2014. na Univerzitetu u Sarajevu i stekla titulu doktora umjetnosti - grafike. Do sada je izlagala na dvadeset i dvije samostalne izložbe u zemlji i inostranstvu. Njena dosadašnja umjetnička istraživanja i interesi, tokom dugogodišnje izlagačke aktivnosti, su veoma raznoliki i podjednako se kretala unutar tradicionalnog, multimedijalnog i konceptualnog izraza.

Dobitnica je sedam nagrada za izražaje u klasičnim i savremenim medijima. Učestvovala je na više od 250 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu, internacionalnih, selektivnih i grafičkih bijenala i trijenala. Predgovore kataloga i kritike za samostalne izložbe Amele Hadžimejlić pisali su i javno iznosili Meliha Husedžinović, dr. Sadudin Musabegović, dr. Ibrahim Krzović, dr. Rusmir Mahmutčehajić, dr. Sulejman Bosto, dr. Rešid Hafizović, Aleksandar Adamović, dr. Aida Abadžić-Hodžić, Ivana Jevđević-Udovičić, Anamarija Stibilj Šajn i Nermin Delić. Njeni radovi se nalaze u 20 umjetničkih kolekcija, muzeja i galerija izvan BiH. Član je Udruženja likovnih umjetnika BiH od 1996. godine. Živi u Sarajevu i profesor je na Odsjeku grafike Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu.