Kultura
248

Jovan Divjak: Vlast ne vodi računa ni o osnovnim pravima građana, a kamoli o muzejima

Piše: N. N.
(Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
Danas je u akciji za Zemaljski muzej BiH dežurao Jovan Divjak, penzionisani general Armije RBiH i direktor Udruženja "Obrazovanje gradi BiH". Za Klix.ba kaže kako je važno da Zemaljski muzej BiH opstane iz više razloga.

“Važno je da Zemaljski muzej BiH opstane zbog historije, kulture, tradicije, kao potvrda da su na ovim prostorima Balkana živjeli neki ljudi hiljadama godina prije. Ovo je jedan od najstarijih i najbogatijih muzeja na Balkanu i to je riznica u koju ljudi mogu doći i svojim očima vidjeti ono što su čitali u knjigama, na internetu, učili u školama”, kaže Jovan Divjak za Klix.ba.

Zemaljski muzej BiH, smatra Divjak, važan je i za mlade generacije, ali i za strance koji dolaze da se upoznaju sa BiH i njenim historijskim naslijeđem.

Kada se traži krivac za stanje u kojem se nalazi Zemaljski muzej BiH, ali i druge institucije kulture, uglavnom se prstom upire u strukture vlasti i političare.

No, Divjak smatra kako je odgovornost, pored politike, i na široj društvenoj zajednici.

“Naravno da je odgovornost i na široj zajednici. Društvo snosi odgovornost za sve što se dešava i očito je da ni u našim sredinama ne postoji dovoljno razvijen osjećaj prema kulturi i obrazovanju. Insistiram na tome da su sve stranke na vlasti u svojim projektima zapostavila pitanje kulture i obrazovanja. Na kraju, oni pokazuju da iz kulture, umjetnosti i historije ne crpe ideje za budućnost ove zemlje”, smatra Divjak.

On dodaje da je teško očekivati od stranaka, koje ne rješavaju ni osnovna egzistencijalna pitanja svojih građana, da riješe pitanje Zemaljskog muzeja BiH i drugih institucija koje godinama nemaju riješen status.

“Pa mi sad imamo 540.000 nezaposlenih, više od 40 posto mladih je nezaposleno, čime se jasno pokazuje da stranke ne brinu o osnovnim pravima građana. Oni spominju i govore da stavljaju težište na ova pitanja, ali kad ti ljudi odbiju da glasaju za ukidanje bijelog hljeba vi jasno vidite kakav je moral i etika onih koji su u tim strankama”, kaže Divjak.

Divjak smatra da bi, kada bi stranke shvatile važnost muzeja, njihov odnos bio drukčiji. Nažalost, prema Divjakovom mišljenju, stranke računa vode samo o svom interesu, a u taj djelokrug interesa muzej se ne ubraja.

Iako je otvaranje muzeja najavljeno za septembar, Divjak je skeptičan da će do toga doći.

“Mislim da se u septembru neće ništa riješiti, takve smo najave imali i prethodnih godina. Imali smo čak imenovane i nove organe upravljanja koji nisu mogli ni ući u zgradu jer je problem ko ih imenuje kada muzej nije ni u čijoj nadležnosti. Stranke koje su na vlasti moramo uozbiljiti i na neki način ih natjerati da na dnevni red stave pitanje Zemaljskog muzeja BiH i općenito stanja u kulturi”, smatra Divjak.

Pored kulture, Divjak ističe i problem obrazovanja koje je u potpunosti parcijalizovano.

“Kako je sada postavljen obrazovni sistem jasno je da obrazovanje nije jezgro za budućnost, pomirenje, toleranciju... Ovako kako je sad postavljeno, ono nas još više razdvaja. Tu posebno ističem problem načina izučavanja historije koja nas i dalje podstiče na mržnju, a ne na toleranciju”, kaže Divjak.