Kako je legendarna Neda Arnerić 1991. govorila o BiH, Jugoslaviji i konfliktima
Rekla je kako je te godine organizovano 21. izdanje Pozorišnih igara u BiH, ali i kako nigdje u beogradskoj štampi nije napisana ni crtica posvećena ovom događaju.
"Stvarno je tužno, stvarno je depresivno. Svi smo se zatvorili. Kada su me pozvali da gostujem u Zenici, shvatila sam da mi je veoma bitno da odem u Bosnu, jer na taj način još spajam neke konce, obilazim kolege, gledam tuđe predstave, dobijem nagradu na njihovom festivalu. Sve me to veoma obraduje i vrati mi tračak nade da sve nije tako crno", pričala je legendarna glumica.
Tim povodom govorila je i kako se nekoliko dana prije ovog intervjua vratila iz Istre, gdje se, kako je rekla, osjećala kao kod kuće.
"U Zagrebu sam se osjećala kao da sam ušla u tuđu baštu, kao da moram da se skrivam, toliko je sve nacionalno zaraženo. A onda sam otišla na konferenciju za štampu svih hrvatskih stranaka koje nisu HDZ-ovske, a čiji je jedini cilj borba za mir. I tamo se isto rastužim. Govorili su neki pametni, fini ljudi, ali veoma ih je malo. U odnosu na njih Srbija ima nevjerovatno jaku opoziciju i demokratiju koja zaista postoji. Sve me to boli, pogađa, osjećam koliko sam nemoćna, pa sam se ušutjela sa tom svojom željom da opstanemo zajedno, da budemo zaista nekakvi Južni Sloveni", pričala je tada glumica.
Zatim je dodala: "Ne moramo da se zovemo Jugoslavija, ako to nekome smeta, neka se skidaju i petokrake ako to nekom smeta, ali da ostanemo zajedno. A ne da se, na najnižem nivou, uz pucnjavu i bratoubilački rat razilazimo i rasprčkavamo".
Arnerić je rekla i kako je 1991. u Zagrebu obišla samo prijatelje za koje je znala da misle isto što i ona: "Imala sam strah i tremu da odem u pozorišnu kafanu. Da sam otišla, došlo bi do dijaloga, a ja nisam vična politiziranju. Možda će neko ko je veoma potkovan politički i historijski, uspjeti da me ubjedi da sve ovako kako jeste treba da bude. Dopuštam i tu mogućnost. Ali voljela bih da se taj neko pojavi".
Istakla je kako ne žali što nije iskoristila prilike za odlazak iz bivše Jugoslavije - najviše zato što je vezana za naš mentalitet, gostoljubivost, srdačnost, otvorenost, za mala "murdarenja" koja na onom strogom Zapadu ne postoje.
Pri kraju razgovora odgovorila je na pitanje "Znači li to da ovi što vode uništavanje Jugoslavije, nikad nisu ni voljeli ovu zemlju?".
"Vjerujem da je tako. Ali znam mnogo ljudi koji su je uvijek voljeli i kojima je sada veoma teško, ali, ili nemaju volje, ili nemaju snage, sredstava, podrške... Tako sjedimo u svojim uskim krugovima i patimo, a nikako da krenemo u akciju", rekla je.
Podsjećamo da je legendarna glumica preminula 10. januara 2020. godine u 67. godini. Važila je za jednu od najboljih glumica sa prostora bivše Jugoslavije, a tokom karijere je ostvarila mnoštvo zapaženih uloga u filmovima, teatru i na televiziji.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
