Kako su bh. aktivistkinje oživjele žensku historiju i ukazale na važnost žena u društvu
U želji da povećaju vidljivost bh. žena koje su mijenjale historiju BiH tri aktivistice, Amila Hrustić Batovanja, Masha Durkalić i Hatidža Gušić, su u martu prošle godine pokrenule inicijativu #ŽeneBiH. Godinu dana su radile na kreiranju ilustrovane knjige o izuzetnim bh. ženama koja sadrži biografije više od 50 bh. žena. Intenzivan jednogodišnji rad simbolično će zaokružiti izložbom ilustracija iz knjige #ŽeneBiH koja će 8. marta u 18 sati biti otvorena u prostoru Umjetničke galerije BiH.
U razgovoru za Klix.ba Hrustić Batovanja, Durkalić i Gušić kažu kako je Međunarodni dan žena najznačajniji dan u godini kada su u pitanju ženska prava, jer je riječ o danu kojim se prisjećamo da su žene izborile prvenstveno pravo na rad.
"Ženski rad je nešto na šta smo sve vrijeme skretale pažnju tokom rada na ovoj inicijativi i knjizi. Sarađivale smo sa 49 ilustratorica iz BiH kako bismo pokazale kako je uz pomoć solidarnosti i saradnje sa sjajnim kreativkama moguće napraviti omaž ovim ženama kakav one i zaslužuju. Ženski rad je potcijenjen, često neplaćen ili potplaćen", rekla je Hrustić Batovanja.
Naše sagovornice kažu kako su od početka znale da će knjigu predstaviti na 8. mart i ističu da je to je simboličan datum - u martu prošle godine su počele s inicijativom, a u martu ove godine zatvaraju ovu fazu projekta i predstavljaju rezultate jednogodišnjeg volonterskog intenzivnog rada na oživljavanju ženske historije.
"Iako smo mi izabrale ovaj datum za izložbu svakako želimo skrenuti pažnju da je bitno sjećati se ženskih postignuća svakodnevno i svakog dana imati u vidu da su žene unaprijedile naše društvo i nastavljaju to raditi", poručila je Hrustić Batovanja.
Kako je nastao projekt #Žene BiH?
Ideja o projektu #ŽeneBiH nastala je u martu prošle godine i bila je njihov odgovor na Mjesec ženske historije.
"Na internetu sam naišla na kampanju jedne svjetske korporacije koja je povodom ovog mjeseca lansirala pakiranje čipsa sa porukama poput 'You can do it', 'Girl Power' i slično. Izrevoltirana ovakvom kampanjom i komercijalizacijom 8. marta, ženskih prava i feminizma, poslala sam link Hatidži i Mashi s prijedlogom da same osmislimo vlastitu kampanju koja će na prigodan način skrenuti pažnju na značajne žene iz BiH koje su napravile velike promjene u našem društvu u svojim oblastima te unaprijedile prava žena, a za koje mnogi ljudi uopće i ne znaju", ispričala nam je Hrustić Batovanja.
Već 2. marta 2018. godine objavile su prvi vizual sa Stakom Skenderovom, a u narednih mjesec dana nastavile su objavljivati kratke biografije o drugim ženama. Tako je nastala knjiga #ŽeneBiH u kojoj su predstavile 53 žene iz BiH, a odluka da ih se u knjizi nađe ovoliko bila je uvjetovana isključivo vremenom i ograničenim resursima.
"Bilo je teško donijeti konačnu odluku o tome koje će se žene naći u ovoj knjizi i dugo smo razgovarale o tome. No bitno je napomenuti da je izbor žena u knjizi #ŽeneBiH isključivo naš i veoma subjektivan - to su žene koje su nas inspirisale svojim primjerima pa smo odlučile istražiti više o njihovom liku i djelu i staviti ih na mapu historije onako kako one to i zaslužuju. Napominjemo stalno da naš izbor nije konačan i da to nisu sve značajne žene našeg društva, a ujedno ohrabrujemo i druge ljude da se posvete vlastitim inicijativama ovog tipa", rekla je Gušić.
O postignućima i značaju žena koje su predstavile u ovoj knjizi javnost nažalost ne zna previše, kaže nam Durkalić i ističe da je upravo to razlog zbog kojeg su pokrenule ovaj projekt.
"Knjiga nudi 50 biografija, a istraživanje smo radile intenzivnih godinu dana, potpuno volonterski, trudeći se da sve podatke provjerimo. To je bio najteži dio posla, jer su podaci o njima jako ograničeni i teško provjerljivi. I to je pokazatelj koliko znamo o postignućima i značaju žena. Trebamo željeti da znamo više o njima, jer da njih nije bilo položaj žena u BiH bi danas bio mnogo gori", rekla je dodajući kako se nada da će ova knjiga predstavljati dodatni resurs u radu istraživača i istraživačica koji se istraživanjem ženskih postignuća i žele ženama dati prostor u historiografiji koji su one i zaslužile.
Važnost inicijativa ovog tipa
Ovakve i slične inicijative neophodne su u bh. društvu jer, ističe Durkalić, nijedno društvo ne može ostvariti svoj puni potencijal bez rodne ravnopravnosti.
"Pola populacije jednog društva ne bi smjelo biti nevidljivo, posebno kada to pola populacije obavlja dodatni dio posla, a to je (neplaćeni) emotivni rad. Žene su dugo bile predodređene samo za privatnu sferu i kada govorimo o ženama često govorimo o njima u kontekstu privatne sfere, u kontekstu onih koje se brinu za porodicu i koje odgajaju buduće generacije. Pored toga što su odgojile brojnu djecu, brinule o brojnim članovima i članicama porodica, žene su također radile, i rade, svakog dana. Svakog dana su pravile pomake u svojim poljima djelovanja, mijenjale su društvene okolnosti, zauzimale javni prostor, svakodnevno su pravile i prave naše društvo boljim. To je, barem za nas tri, dovoljan razlog da im svakodnevno odajemo počast", rekla je Durkalić.
Da žene, ženska postignuća i doprinosi nisu dovoljno vidljivi u duboko patrijarhalnom društvu kakvo je bosankohercegovačko smtra i Hatidža Gušić koja podsjeća da je upravo nezadovoljstvo vidljivosti žena i ženskih doprinosa razlog zbog kojeg su napravile ovu knjigu.
"Bez obzira na to što se u našem društvu često smatra da su žene ravnopravne i bez obzira na to što žene u našem društvu jesu izborile ravnopravnost još u vrijeme uspostavljanja Jugoslavije, rodna ravnopravnost ne postoji. Bit će potrebno napraviti još mnogo koraka kako bi se do nje došlo, a mi smo napravile jedan od njih. Ohrabrujemo sve druge ljude da naprave svoje korake i da zajednički doprinesemo budućnosti koja će biti i ženska", poručila je Gušić.
Izložbu ilustracija iz knjige #ŽeneBiH u Umjetničkoj galeriji BiH možete pogledati do 16. marta od 10 do 22 sata.
