Kako su etnički kriteriji postali važniji od kvaliteta i značaja kulturnih manifestacija
Tako su manifestacije, programi i projekti kulture od posebnog i internacionalnog značaja za BiH samo zato što dolaze iz Sarajeva okarakterisani kao bošnjački. Uzročno-posljedično dogodilo se ono čega se kulturni radnici odavno plaše - kompletna lista prijavljenih kandidata podijeljena je po nacionalnom ključu na bošnjačke i hrvatske, a potom je unutar svakog nacionalnog korpusa vršena dalja podjela sredstava. Na taj način su uvedeni etnički kriteriji koji do tada nisu egzistirali ni u jednom dokumentu. Sredstva su dijeljena na osnovu geografske lokacije, a ne na osnovu kvaliteta i značaja određene manifestacije, programa ili projekta.
"Cijenili smo da i druge aplikante koji se bave kulturom i koji žive u nekim drugim sredinama te imaju kvalitetne projekte treba podržati", rekla je tokom ovog postupka Zora Dujmović.
Kulturni radnici koji su je tužili to nisu sporili, no do danas je ostalo nejasno kako su u istu ravan došla sredstva za projekte, manifestacije i institucije od posebnog i internacionalnog značaja za BiH i sredstva za MZ Posušje, Općinu Kreševo, načelnika Općine Kupres, Hrvatsku radio-televiziju Kiseljak....
"Nijedna kulturna institucija u Sarajevu, kao ni umjetnička zajednica ne spori da je važno njegovati i podizati druge institucije van glavnog grada koje će svojim radom doprinositi kulturnoj produkciji svoje sredine. Upravo je Festival MESS, uz druge festivale, primjer distribucije, saradnje i zajedničke proizvodnje takvih kulturnih sadržaja s drugim kulturnim centrima. Međutim, tendencija ministrice Zore Dujmović bila je da sve što dolazi sa sarajevske adrese tretira kao bošnjačku kulturu i tako je to ulazilo u etničku kvotu. Za Sarajevo kao kosmopolitski grad i Festival MESS to je neprihvatljivo i civilizacijski uvredljivo. Iza demetropolizacije Sarajeva krije se nacionalistički kulturni model", rekao je Dino Mustafić, reditelj i umjetnički rukovodilac Festivala MESS.
Važno je naglasiti da je ovo bio izuzetno težak postupak, jer je ovdje riječ o tzv. prikrivenoj diskriminaciji koju nije jednostavno dokazati, jer u ovakvim slučajevima javni organi na papiru rade jedno, a u praksi provode sasvim drugo. Tako je ispalo da je ministarstvo cijenilo projekte iz oblasti kulture od međunarodnog značaja po profesionalnim kriterijima i kvalitetu, no de facto su prvo gledali ko kojem narodu i teritoriji pripada pa ih onda svrstavali u tzv. etno-nacionalne kvote čineći očiglednu štetu onima koji zaista vrijede i zaslužuju podršku.
"Ministrica kulture FBiH Zora Dujmović samo je simptom ozbiljnog stanja u kojem se nalazi naša država, no bilo bi pogrešno koncentrirati se samo na njen skandalozni mandat, a još gore samo na njenu ličnost. Riječ je o projektu etničke vladavine koji je vrlo jasan i usmjeren protiv zajedničke i internacionalne kulture, odnosno protiv temelja na kojima ona počiva, a to su institucije. Dakle, radi se o vrlo jasnoj kontinuiranoj etnicizaciji kulture koju prati ideološki obrazac raspodjele sredstava u Federaciji na bošnjačku i hrvatsku komponentu, a na nivou države samo su dodati i Srbi. To znači da internacionalnu kulturu treba marginalizirati minimalnim sredstvima, na čemu je predano radila ministrica Dujmović. Nema zablude, radi se o jasnom projektu čiji je cilj segregacija i etnička distanca. Ova instanca suda to nije prepoznala u našim argumentima, dokazima i nije presudila kao diskriminacioni atak", razočaran je Mustafić.
Direktor Festivala MESS Nihad Kreševljaković kaže kako politika koju vodi Zora Dujmović ide u veoma zabrinjavajućem smjeru.
"Kulturni programi koji su uspjeli napraviti pomake približavajući nas evropskim i svjetskim standardima, kao što je slučaj s Festivalom MESS, SFF-om, Jazz Festivalom, SVEM-om, Balet Festom itd. nastoje se okarakterizirati kao događaji o kojima brigu treba da vodi samo Kanton Sarajevo i to nije uredu. To nije dobro ni kada govorimo o opstanku tih institucija, a nije uredu ni kada govorimo o politici, jer takva politika je suštinski antigrađanska, a i antibosanska svodeći BiH na neki provincijski prostor gdje naši građani i građanke, u potrazi za nečim boljim, trebaju ići ka Beogradu ili Zagrebu. Nije to nova politika, već vrlo stara i vrlo poznata i vrlo loša za sve", rekao je Kreševljaković.
No, kulturni radnici koji su se odlučili na ovaj nesvakidašnji čin i tužili aktuelnu ministricu od borbe za istinske vrijednosti ne odustaju i odlučuju nastaviti voditi vrlo oštru borbu u Sarajevu koje od vrijednosti kulturnog otpora nije odustalo ni u periodu opsade.
"Tada se kosmopolitskom programskom politikom i internacionalnim relacijama sačuvala supstanca grada. Etniciziranje društva iz dana u dan je sve agresivnije, odavno se to vidi u pokušajima uspostave koncepta etnički čistih kultura i nemogućnosti postojanja bilo kakve zajedničke bosanskohercegovačke kulture. Jasno je to i kroz subvencije i odnos prema muzejima, kinoteci, galerijama, svemu što ima atribut državne, zajedničke i kolektivne memorije daleke i bliske prošlosti. Kultura postaje puko sredstvo, instrument političkih i ideoloških ciljeva te se pokušava svesti isključivo na etničku dimenziju", pojasnio je Mustafić.
Jedno je sigurno, odnos vlasti prema kulturi u BiH je maćehinski. Na svu sreću, nekoliko kulturnih radnika ne namjerava stati na ovoj prepreci. Kulturu su odbranili pod opsadom pa će, uvjereni su, i ovog puta uspjeti.
Praznična manifestacija: Velikim koncertom Mirze Selimovića počinje "Zima u Tuzli"
