Nakon sporne izjave
5

Kamerni teatar 55 pisao direktoru Zemaljskog muzeja: Šokirani smo mizantropijom prema glumcima

L. K.
Foto: D. S./Klix.ba
Foto: D. S./Klix.ba
Nakon što je u Sarajevu jučer održana press konferencija na kojoj se javnosti obratio direktor Zemaljskog muzeja BiH Mirsad Sijarić i rekao kako glumci ne vrijede više od uposlenika muzeja, direktor Kamernog teatra Emir Hadžihafizbegović uputio mu je otvoreno pismo ispred cijelog kolektiva.
Hadžihafizbegović u početku pisma govori kako su svi uposlenici Kamernog teatra 55 šokirani i duboko povrijeđeni "iznošenjem laži i mizantropijom prema glumcima i teatarskim radnicima u Kantonu Sarajevo".

"Kamerni teatar 55, kao i ostala pozorišta, kako u Sarajevu tako i u Bosni i Hercegovini, radi u uslovima nedostatnim i teškim. Zbog toga smo godinama primorani da neka radna mjesta, bez kojih teatar ne može funkcionirati, popunjavamo ugovorima o djelu. Neistina koju iznosite, da Kamerni teatar 55 ugovorima o djelu isplaćuje 250.000 KM, šalje poruku kako neke stvari iz budžeta pogrešno čitate. Radi objektivnog informiranja javnosti, objavljujemo, vrlo transparentno, koliko iz budžeta Kantona Sarajevo u Kamernom teatru 55 odlazi na plate, na struju, vodu i grijanje, na ugovore o djelu, i koliko nam malo novca ostaje da godišnje napravimo tri predstave. Također, objavljujemo i broj glumaca koji rade u Kamernom teatru 55, a nisu njegovi stalni uposlenici", napisano je u otvorenom pismu.

Direktor sarajevskog pozorišta dodaje kako je želio otvoriti vrata mladim glumcima, dati im priliku da igraju u predstavama i na taj način budu unutar svoje branše i ostvare zaradu u teškom periodu.

"Za taj angažman mladih ljudi nismo tražili nikakva dodatna sredstva i ti ugovori o djelu iznosili su 74.439,00 maraka, a ne 250.000,00 maraka kako vi gospodine Sijariću lažete. Uz ove 74.439,00 KM ugovorom o vežemo i dva scenska radnika, dva portira, jednu šminkericu, jednu garderoberku, jednu rekviziterku, jer nam ova radna mjesta nikada po sistematizaciji nisu do kraja popunjena", dodaje Hadžihafizbegović.

U nastavku postavlja nekoliko pitanja: Kako teatar da radi bez rekviziterke koja ode na trudničko bolovanje? Kako da radi bez maskerke koja je već šest mjeseci na bolovanju? Kako jedan radnik na garderobi da opslužuje 14 predstava?

"Je li vi to mislite da ću ja skidati 'Helverovu noć', našu čuvenu predstavu u kojoj igraju Mirjana Karanović i Ermin Bravo, da ću skidati našu kultnu predstavu koja se već trideset godina igra na našoj sceni, 'Umri muški' u kojoj igraju Senad Bašić i Admir Glamočak, da ću skidati predstavu 'Naš razred' u kojoj igraju Izudin Bajrović, Dragan Jovičić i Ermin Bravo, da ću skidati predstavu 'Kad bi naglas govorili' u kojoj igraju Dragan Jovičić, Jasna Ornela Bery, Rijad Gvozden, Dino Sarija i Igor Skvarica? Sve su to naše kolege koje su, po želji reditelja istoimenih predstava, angažirani u Kamernom teatru 55, i to je ustaljena teatarska praksa od kada pozorišta postoje", piše Hadžihafizbegović.

Od 1.827.000 KM koliko je Kamerni teatar 55 dobio iz budžeta za 2020. godinu, skoro milion i po (80 posto) ide na isplatu bruto plaća sa doprinosima.

"Za vodu, struju, grijanje, zakup prostora, jer mi smo u prostoru općine Centar kojoj plaćamo zakupninu, za putne troškove sa kojima ne možemo tri puta u toku godine otputovati relaksirano da odigramo predstavu van BiH te za nabavku materijala ide još dodatnih 190 hiljada maraka. Za produkciju tri predstave ostaje nam negdje oko 138 hiljada maraka, što je samo 7,5 posto od ukupnog budžeta koji Kamerni dobija. Dakle, to je prava istina o radu Kamernog teatra", navodi.

Dodaje kako se s istim problemima bore i direktori drugih sarajevskih pozorišta, te kako vjeruje da će mu se i oni obratiti s obzirom da "nekorektno pokušava problem svoje ustanove rješavati preko neargumentiranih i jadnih napada na sarajevske teatre i njihove uposlenike, pogotovo glumce".

"Ja lično, zadnjih deset godina, pa i više, apostrofiram Zemaljski muzej kao paradigmu nebrige države za kulturni segment bosanskohercegovačkog društva. Poznate su moje izjave o teškom položaju Zemaljskog muzeja, pogotovo ona kada sam premijeru Novaliću rekao da je 'važnije sačuvati Zemaljski muzej nego napraviti sto kilometara autoputa. Jer, vozićemo se modernim autoputevima a nećemo znati ni ko smo ni šta smo'", piše.

Navodi i kako je, dok je bio na poziciji ministra kulture (2006-2010) slao desetine pisama različitim nivoima vlasti u BiH kako bi se status Zemaljskog muzeja, ali i status još šest institucija kulture od državnog značaja što prije riješile.

"Stoga, gospodine Sijariću, prava adresa gdje sve probleme Zemaljskog muzeja trebate iznijeti, jeste Vlada Federacije BiH i Vijeće ministara. Tako će, vjerovatno, prestati vaša mržnja prema glumcima i sarajevskim teatrima koje, iako Kanton Sarajevo ima 12 javnih ustanova iz kulture, uvijek izuzimate kao 'ružno pače'. Sve mi ovo izgleda kao da ste nekada konkurisali na prijemni ispit iz glume na Akademiji scenskih umjetnosti, a koji niste položili", dodaje Hadžihafizbegović.

Polako zaključujući otvoreno pismo, Hadžihafizbegović navodi nekoliko primjera po kojima je jasno vidljivo da je Kamerni teatar 55 vidno unaprijeđen u posljednjih pet godina, kako u kvalitetu predstava, tako i po samoj infrastrukturi zgrade. Promijenjeni su prozori, nabavljen novi svjetlosni pult, obnovljena je galerija, osnovan festival, organizovane promocije knjiga...

"Uz sve to, u zadnje četiri i pol godine, koliko sam direktor Kamernog teatra 55, a naravno i igram na njegovoj sceni, Kamerni teatar 55 je na 27 festivala osvojio 98 nagrada. Da, dobro ste pročitali, gospodine Sijariću. 98 nagrada na 27 festivala, kako u Bosni i Hercegovini, tako i van nje. Mi smo ozbiljan kulturni prezent grada Sarajeva i države Bosne i Hercegovine. Neka se još neki teatar u Evropi pohvali ovakvom riplijevskom brojkom", govori.

Ističe kako je sve to nabrojao kako bi dao na značaju činjenici da smatra da je Sijarić pogriješio jer je "ničim izazvan" napao Kamerni teatar 55.

"To je gruba podvala građanima KS, koji su naši stalni posjetitelji i naša stalna publika. Tu smo, gospodine Sijariću, da Zemaljskom muzeju budemo od bilo kakve pomoći, i ako treba opet ćemo dežurati u zatvorenom muzeju ne bi li vlast natjerali da riješi njegov status. Ali, toplo Vas molimo da prestanete agitirati protiv glumaca i teatra i prestanete neistinama podizati tenzije unutar sarajevskog kulturnog kruga, koje nemaju nikakvo racionalno uporište. Vaši problemi moraju se rješavati na nivou, kako već rekoh, Federacije i Države, a ne napadom na rad sarajevskih pozorišta. No, nekada i ovakve reakcije kakva je vaša, iznjedre nešto dobro. A, to je, da građanima Kantona Sarajevo iznesemo na uvid naš rad i da vrlo transparentno pokažemo kako trošimo budžetska sredstva", zaključio je Hadžihafizbegović.