On je upozorio da među tih 39 objekata ima od 10 do 15 onih na kojima se mora odmah djelovati ili će za pet do deset godina potpuno nestati.
"Specifične su situacije, jer imamo primjer kuće koja je u privatnom vlasništvu koja je izgorjela od eksplozije plina, a zaštićena je kao nacionalni spomenik. Vlasnici nemaju novac da to obnove, ne mogu da prodaju novom investitoru, jer on nema profit od toga i to tako stoji", rekao je Kapidžić novinarima.
On je napomenuo da je nacionalni spomenik kao takav zaštićen i da se odluka o njegovom proglašenju ne može povući.
"Potrebno je da institucije, donatori, strani investitori ulože novac u takav objekat, koji nije profitabilan, ali je nacionalni spomenik. To su neki od objekata koji sada bukvalno propadaju i mogu nestati ukoliko se nešto ne preduzme", rekao je Kapadžić.
On je istakao da je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika bitna karika BiH i važna na njenom putu ka EU, te istakao da je danas održana prva sjednica ovog tijela u novom sazivu.
"Komisija pred sobom ima dosta posla i nadam se da ćemo uspjeti da ubrzamo neke stvari", rekao je Kapadžić i istakao da su za to potrebna zapošljavanja bar četiri do pet stručnih ljudi od ukupno 10, koliko zaposlenih nedostaje prema sistematizaciji.
On je napomenuo da će Komisija djelovati tako da struka radi svoj posao, a da politika bude van toga.
Kapidžić je najavio da će u narednom periodu biti aktivirani neki projekti, koji su zbog pandemije bili obustavljeni, sa zemljama koje su raspoložene da finansijski pomažu u očuvanju nacionalnih spomenika.
"Komisija mora u narednom periodu od stranih donatora i zainteresovanih ljudi da obezbijedi finansijska sredstva, jer ako se naša odluka o zaštiti nekog spomenika ne sprovodi onda nema je potrebe ni donositi", rekao je Kapidžić.
Članovi Komisije osim Kapidžića, Anđelina Ošap Gaćanović i Zoran Mikulić imenovani su odlukom Predsjedništva BiH na mandat od pet godina, počevši od 3. februara.
Kapidžić je prvi predsjedavajući Komisije u periodu od deset mjeseci.
