Katalonija i Bosna i Hercegovina slave 30 godina prijateljstva izložbom u Vijećnici
Radi se o crno-bijelim fotografijama dvaju gradova, fotografskoj igri svjetla i sjene, chiaroscuru ljudi i arhitekture u kojima se iščitavaju osobne iskaznice gradova-prijatelja, čija posebna povezanost ove godine slavi tridesetu godišnjicu.
Izložbom se zaokružuje godina prožeta suradnjom Katalonije i Bosne i Hercegovine, u kojoj je, između ostalog, potpisan ugovor o suradnji Kantona Sarajevo i Vlade Katalonije; Grad Sarajevo je dodijelio titulu počasnog građanina poginulom katalonskom fotoreporteru Jordiju Pujol Puenteu te u kojem je realiziran niz institucionalnih posjeta vladajućih u obje zemlje.
Sarajevo i Barcelona službeno su postali bratski gradovi 2000. godine. Katalonci su tijekom i nakon rata pružali veliku podršku i pomoć Bosni i Hercegovini. Vlada Katalonije pomogla je u rekonstrukciji olimpijskog sela Mojmilo, rekonstrukciji Zetre, naselja Kasatići te škole u Vogošći. Kroz brojne druge aktivnosti katalonska vlada pomagale je i žrtvama rata te žrtvama obiteljskog nasilja. Prvi predstavnik međunarodnih medija koji je poginuo tijekom granatiranja Sarajeva bio je mladi katalonski fotoreporter Jordi Pujol Puente (17. svibnja 1992.). Pogibija ovoga mladića bila je okidač koji je Kataloncima dao osjećaj da je rat u BiH i njihov rat.
Tijekom rata 340 katalonskih općina svakoga je ponedjeljka održavalo minutu šutnje za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu. Pomoć Barcelone Sarajevu išla je toliko daleko da je u gradskoj upravi osnovan i tzv. 11. Distrikt koji se zvao Distrikt Sarajevo i koji je funkcionirao kao koordinacijsko tijelo pomoći gradu.
U sklopu izložbe biti će predstavljena i istoimena dvojezična monografija (katalonski i hrvatski) s fotografijama s izložbe i tekstovima književnika Miljenka Jergovića i delegata Vlade Katalonije te bivšeg dopisnika iz opkoljenog Sarajeva, Erica Haucka.
Miljenko Jergović o fotografijama piše: “Ponekad bi mi se, dok sam listao ove fotografije, trudeći se da previdim tekstove s objašnjenjima, dogodilo da zalutam u gradu, pa da ne znam jesam li ovo u Barceloni, ili sam u Sarajevu. Inače, takvo što moguće je samo u snu i na fotografijama. Onda bih dugo gledao u ploče na pločniku – ima li takvih u Sarajevu? – pa u lice čovjeka koji izranja iz tame – može li ovo biti Sarajlija, je li ovo netko poznat? To su, paradoksalno, najbolji trenuci svakog gledanja gradova. Trenuci u kojima u jednom gradu prepoznajemo onaj drugi. Na Magzanovim slikama čovjek je često u prilici da se na takav način zaigra.“
Katalonsku stranu viđenja fotografija objašnjava Eric Hauck: „U dihotomiji svjetla i sjene Barcelona i Sarajevo možda izgledaju kao alternative, ali oni se međusobno nadopunjuju. Teško je shvatiti jedan grad bez drugoga. U suvremenoj kronologiji trideset godina predstavlja jednu generaciju. Generacija 1992. gledala je kako se svjetlo iznenada gasi. Generacija 2022. pozvana je da se uhvati u koštac sa sjenama kako bi ponovo moglo izaći sunce. Zajedno ćemo uspjeti.“
Otvorenje izložbe je 21. novembra, u 19:00 sati, u Svečanom salonu sarajevske Vijećnice (Brodac 1) koja je i suorganizator izložbe. Ulaz na otvorenje je slobodan, a izložba je otvorena do 24. novembra 2022. Pokrovitelji izložbe su Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo i HKD Napredak Zagreb.
O autoru: Anto Magzan rođen je 1979. godine u Zenici, a od 1998. živi i radi u Zagrebu. Profesionalni put započinje u Večernjem listu, a nastavlja ga u fotoagenciji Pixsell. Od 2017. djeluje kao samostalni umjetnik te se paralelno posvećuje umjetničkoj, novinskoj i komercijalnoj fotografiji. Do sada je izlagao na devet samostalnih i više od pedeset skupnih izložbi. Član je Hrvatskog novinarskog društva, Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika i ULUPUH-a.
Kontroverzni zakon prijeti sudjelovanju Izraela na Eurosongu: "Ovo bi mogao biti autogol"
Koliko je zaradio Usik, a koliko Fury nakon dramatične borbe u Saudijskoj Arabiji
