Knjiga "Smrt u Hagu - Nezavršeno suđenje Slobodanu Miloševiću" predstavljena u Sarajevu
Ovaj vrijedni rukopis predstavlja svojevrsni dokument o događajima vezanim za disoluciju bivše SFRJ s fokusom na ulogu Slobodana Miloševića i njegovog režima u sudbonosnim dešavanjima 90-tih godina prošlog stoljeća i najtežim zločinima počinjenim na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.
Kako je na promociji rečeno, radi se o knjizi koja govori o historijskom razdoblju koje je u značajnoj mjeri utjecalo na kreiranje sadašnjosti i budućnosti ljudi na prostorima zapadnog Balkana, te djelu koje snagom činjenica i metodološkim pristupom, što ne ostavlja mjesto sumnji, svjedoči o 'vremenu zla' u kojem spomenuti protagonista ima nezaobilaznu ulogu i nosi najveću odgovornost.
Budući da je suđenje predsjedniku bivše SRJ, usljed njegove smrti, završilo bez presude, autorica knjige, koja je kao istražiteljica i saradnica bivšeg haškog tužitelja Geoffreya Nicea bila angažirana u Haškom tribunalu (ICTY), koristila se opsežnom arhivom iz tog sudskog predmeta i na temelju dokaza - izjava svjedoka, audio i video-zapisa rekonstruirala historijsku naraciju koja se bavi ulogom Srbije i Miloševića, te ideologije i programa koji je zastupao tokom ratova i brutalnog raspada bivše SFRJ.
Istaknuta jugoslovenska i srbijanska historičarka i političarka prof. dr. Latinka Perović, koja je sačinila uvodnu studiju za promoviranu knjigu, kao osvjedočeni borac za istinu i pravdu, insistira na preuzimanju odgovornosti za zlodjela počinjena u bivšoj SFRJ, a, prvenstveno, u funkciji jačanja povjerenja i procesa pomirenja u regionalnim okvirima.
U osvrtu na značaj knjige, ukazala je kako se ona temelji na obimnoj građi koja dolazi 'iznutra' iz ICTY-a, te u širem smislu problematizirala pitanje koje se veže za historijske okolnosti, odnosno okvir koji je 'proizveo' Slobodana Miloševića, kao lidera svih Srba na kraju 20. stoljeća, te izuzetnu podršku Srbije programu, koji je on nesmiljeno zastupao, koristeći se mitovima iz prošlosti, a u nastojanju zaokruženja 'etnički čiste države'.
U kontekstu savremene zbilje, Perović ističe kako „ smo još daleko od prevaziđenosti uzroka koji su doveli do rata(ova), što pokazuje i odnos prema osuđenicima ICTY-a...koji su rehabilitovani, vraćaju se kao pobjednici, predaju na vojnim akademijama, nalaze se na čelu parada povodom Dana pobjede nad fašizmom?!..., držeći na snazi politiku za koju se vjerovalo da je poražena, a što je u suštini 'zatvaranje đavoljeg kruga' koje će štetiti, ne samo napretku povjerenja među narodima na Balkanu, nego i daljem napredovanju Srbije.“
Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko nalazi da knjiga Nevenke Tromp nudi temeljan uvid u karakteristike i specifičnosti razdoblja koje obuhvata.
Podsjetila je na navijačku atmosferu iz vremena suđenja Miloševiću, koje je u Srbiji posmatrano kao svojevrsni 'politički duel' s obzirom na to da mu se dozvolilo da se sam brani, što implicira jedan lakrdijaški odnos prema tom suđenju i što je nastavljeno i dan/danas, nakon zatvaranja ICTY-a.
Pritom, navodi kako srbijanska pravna zajednica nastavlja podrivati naslijeđe tog tribunala, negirajući sve presude, ključne za razumjevanje uzroka i posljedica ratova koji su vođeni na tlu bivše SFRJ.
Osvrnula se i na aktuelni politički kontekst i globalnu konstelaciju, opterećenu jačanjem desnice, ksenofobijom, islamofobijom..., koji se koriste za tumačenje događaja s kraja 20. stoljeća, a čiji protagonisti pokušavaju trenutna raspoloženja u Evropi staviti u funkciju vlastitih ciljeva, predstavljajući se tobožnjim zaštitnicima protiv 'muslimanske najezde'.
O knjizi i repekusijama suđenja Miloševiću bez epiloga, govorila je i ugledna advokatica i bivša oficirka BiH za vezu s ICTY-om Vasvija Vidović, potcrtavajući značaj dokumentiranja teških zločina, sakupljanja i očuvanja dokaza u čemu je autorica knjige snažno angažirana.
Podsjetila je na sve poteškoće koje su pratile rasvjetljavanje događaja iz 90-tih godina 20. stoljeća kao i ulogu tadašnje RBiH u osnivanju ICTY-a i omogućavanju početka njegovog rada, uključujući prikupljanje dokaza o teškim kršenjima međunarodnog humanitarnog prava, te institucionalne, legislativne i druge pretpostavke.
Vidović je govorila i o snažnom angažiranju i lobiranju diplomatije bivše SFRJ, uglavnom u rukama Srbije, uključujući cjelokupnu državnu mašineriju - pravosudne organe, policiju i medije koji su djelovali na planu dezinformiranja javnosti i otežavanju rada ICTY-a.
Autorica knjige dr. Nevenka Tromp, detaljno je elaborirala metodologiju kojom se koristila prilikom prikupljanja građe i pisanja samog djela, uključujući sve specifičnosti tog angažmana.
Tromp je iskazala zahvalnost svima koji su pomogli izdavanje njene knjige na hrvatskom jeziku, koja je dopunjena nakon ranijeg izdanja na engleskom jeziku, ukazujući na poteškoće koje su pratile finalizaciju tog značajnog rukopisa.
Dobrodošlicu sudionicima promocije, koja je pobudila veliko interesovanje, poželio je direktor Kamernog teatra 55 Emir Hadžihafizbegović, budući da je predstavljanje knjige upriličeno u prostoru ovog teatra. Istovremeno, uime izdavača knjige - Sarajevo University Press, 2019, sudionike događaja pozdravio je Dragan Marković.
Autorica knjige Nevenka Tromp predaje na Univerzitetu u Amsterdamu od 1992. godine. Od 2000. do 2012. radila je u ICTY-u, u timu haškog Tužiteljstva na istraživanju političkog i vojnog rukovodstva. Tromp je radila na historijskim i političkim temama u slučaju Slobodana Miloševića, od 2000. godine sve do njegove smrti u marta 2006. godine. Poslije njegove smrti i činjenice da je njegovo suđenje završilo bez presude, autorica knjige je odlučila upotrijebiti opsežni arhiv koji je to nezavršeno suđenje ostavilo za sobom i rekonstruirati historijsku naraciju koja se bavi ulogom Slobodana Miloševića i Srbije u raspadu bivše SFRJ i ratovima koju su uslijedili.
