Alikadić izjavila je, pred početak programa, da joj je izuzetno drago što će se susresti s publikom jer je ti susreti uvijek oplemene, te da se nada da i ona nešto pozitivno podari publici.
Profesorica na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Andrea Lešić-Thomas istakla je da je u poeziji Bisere Alikadić njena otvorenost prema različitim načinima kako se biva ljudsko biće i različitim životnim iskustvima nešto što istovremeno hrani raznolikost i bogatstvo njene poezije, te da postoji povratna sprega između ljubavi prema životu i ljubavi prema književnosti.
Po njenim riječima, to znači da se živi bogato i intenzivno da bi se bogato i intenzivno pisalo, a onda književnost koja se čita služi kao inspiracija za bogat i intenzivan život.
Ajla Demiragić istakla je da je feministička kritika u proteklih 30-ak godina revalorizirala "lik vještice" koja je postala svojevrstan simbol otpora vladajućim sistemima dominacije u prošlosti, ali i u sadašnjosti.
Dodala je da je taj više milenijski proces ugnjetavanja, zlostavljanja i sistematskog brisanja ženskog stvaralaštva i iskustva iz zvanične patrijarhalne historije donekle prisutan i u književnom opusu Bisere Alikadić.
Bisera Alikadić je savremena bosanskohercegovačka pjesnikinja, rođena u Podhumu kod Livna, a teme o kojima najčešće piše su žena i samoća u velikom gradu. Njena poezija obiluje posebnim urbanim ugođajem, u kojima se skriva i određena kriza identiteta modernog društva kod nas s kraja sedamdesetih godina.
Objavila je nekoliko knjiga poezije, a najznačajnije su: Larva (1974.), Pjesme (1988.), Dok jesam Ciganka (1991.), Kraljica iz dvorišta (1983./1995.). Pjesme su joj prevedene na engleski, njemački, francuski, makedonski, albanski, turski i italijanski.
Književni program Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti realizirao je u saradnji s PEN centrom BiH i Misijom OSCE-a u BiH, a u sklopu 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja.
Marija Šerifović napala takmičara Zvezda Granda: Ubila bih se da moj sin ode to raditi
