Književnici u ratu: Fotografije Strašnog pričaju priče bolje nego udžbenici historije
Izložba "Sarajevo - Strašni grad, Strašni pisci, Strašni fotograf" prikazuje seriju ratnih fotografija, uglavnom objavljenih u BH Danima, odnosno sve naše književnike koji su tu bili u ratu, ali i Vijećnicu kao instituciju.
Strašni se kao fotograf u ratnom i poratnom Sarajevu susretao sa brojnim piscima, pjesnicima, urednicima, izdavačima, kritičarima, prevodiocima i svih drugim ljudima od pera.
Svakog od njih 135 zamolio je da izaberu jednu od njegovih fotografija koju smatraju najinspirativnijom i najinteresantnijom, a potom da o njoj napišu priču, pjesmu, esej ili bilo šta drugo što žele.
"Praveći fotografije u ratu, trudio sam se da one ne budu tek standardne reporterske, one slične ostalima, a pogotovo da ne budu slične fotografijama onih stranih fotografa koji su u naš grad dolazili na fotosafari. Moje fotografije morale su biti osmišljene, dobro kadrirane, s više značenja i tumačenja, sa mnogo simbolike - jer uvijek sam od fotografije, kao i od sebe, tražio više, dublje, poetičnije... Stvarao sam svoj svijet u tom sveopštem haosu, a taj svijet više niko nije mogao uništiti", napisao je u najavi izložbe Strašni koji već 22 godine živi i radi u Parizu, gdje je dobitnik brojnih priznanja, a posljednje je stiglo od predsjednika Francuske koji ga je proglasio Vitezom sa zaslugama za fotografski rad i angažman.
Šejla Šehabović iz Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti kazala je da "neki ljudi izgledaju kao da su prirodno izrasli na ovim zidovima, kao da nije intervencijom umjetnika".
Strašnom se zahvalila jer čuva dio naše povijesti na način na koji niko nije sposoban i rekla da njegova izložba pokazuje više od rata u Sarajevu, priče ljudi koji su spremni živjeti, stvarati, priče ljudi za koje se čini da ih sve pomalo poznajete, generacijsku priču koja bi mogla služiti bolje nego udžbenici historije.
Goran Simić je bio jedan od ljudi koji je spašavao knjige iz Vijećnice.
"Izložbe Strašnog, pogotovo iz perioda 1992.-1995. godine nisu najbolje mjesto za liječenje trauma rata. To je bilo vrijeme kada je estetika bila zamijenjena etikom. Ja se uvijek prepadnem kada Strašni najavi neku izložbu zbog toga što ću uvijek naći nešto što nisam vidio ili što sam pokušao da zaboravim. Prije neki dan Strašni mi priđe i pita imam li ijedan fotografski dokument o sebi kad ste organizovali spašavanje knjiga iz Vijećnice. Ja naravno nisam ništa imao. On mi kaže: Imam ja. Gore se nalazi upravo ta fotografija koja me oduševila i ja sam je stavio u pjesmu koja je obišla svijet. Kada pogledate tu fotografiju i moju pjesmu, nemojte misliti o meni, kakav sam bio, već o pjesmi koja govori kako su knjige ipak bile spašene", kazao je Simić.
Dotakao se i protesta koji su nedavno održani ispred Vijećnice kojima se tražilo da se toj ustanovi vrati svojoj namjeni i da u pravom smislu postane kulturna institucija koja služi umjetnicima.
"Nisu me pustili unutra i kad sam rekao da sam ja spašavao knjige ovdje, čuvar mi je rekao: 'Baš me briga!' Zaista nam to ne treba", poručio je Goran.
Direktor Umjetničke galerije BiH Strajo Krsmanović je rekao da je ovo "jedna od rijetkih izložbi o kojima možda nije dobro ni pričati" i da "njih treba vidjeti, gledati, čitati i proživjeti".
"Puno je tamo pametnijih ljudi reklo o tome šta je ovaj grad prošao od 1992. do 1995. godine i nema smisla to naknadno opisivati", dodao je.
Izložba će biti otvorena od večeras u 19 sati pa do 3. juna do 20 sati. Ulaz se naplaćuje 5 KM.
