Kokan Mladenović: Političari su države pretvorili u estradu, mi statiramo u njihovoj lošoj režiji
Ni javnost, ni politika ne ostaju ravnodušni na rad Kokana Mladenovića. To i ne čudi s obzirom na to da Mladenović važi za jednu od rijetkih osoba koje glasno kažu ono što misle. Direktan, bez dlake na jeziku, jedan od rijetkih koji, bez obzira na posljedice, otvoreno govori o svemu. U razgovoru za Klix.ba Mladenović kaže da je danas teško biti takav, jer to ima svoje posljedice, ali da je nemoguće biti hrabar do određene granice.
"Smatram da smo dužni da se obračunavamo sa devijacijama našeg vremena i ako treba platimo cijenu za to. Prosto je, način da se u pozorištu živi je da se otvoreno govori o svemu što nas tišti. Ako svi zabijemo glavu u pijesak i gledamo samo svoje lične interese onda neće imati ko da mijenja niti pozorište niti svijet", poručuje Mladenović.
Njegove predstave i projekti često su trn u oku vladajućim strukturama, pa važe za sporne, cenzurišu ih, zabranjuju, skidaju s repertoara. Mladenović kaže kako bi vlast željela da pristanemo na društvenu laž kao oblik našeg života.
"Mi pokušavamo kroz predstave da se izborimo, demistifikujemo, oborimo tu fasadu laži koju naša dnevna politika nameće, da se borimo protiv tog sistema izopačenih vrijednosti. Burne reakcije koje predstave izazivaju i kod publike i tih koji ih skidaju s repertoara i zabranjuju/odbranjuju pokazuje da prate to što radimo i da im to nije nimalo prijatno, a nama je baš ugodno da im ne bude prijatno", rekao je Mladenović.
Posljednja predstava zbog koje je Mladenović bio u žiži javnosti je Šekspirov "Julie Cezar" za kojeg kaže da je tužni rezime neuspjelih demokratskih promjena u Srbiji, ali se može gledati i šire.
"Trenutno imate Srbiju sa propalom revolucijom iz 2000. godine koja je vratila na vlast istu staru vlast, baš kao što se u Cezaru vrati na vlast još rigidnija stara vlast, imate disfunkcionalnu BiH koja je dobila Dejtonski mir, ali je tim istim sporazumom dobila uništenu mogućnsot građanske BiH, imate Hrvatsku koja još uvijek ne umije da se obračuna sa sopstvenim nacionalizmom i sopstvenim zlom iz devedestih godina bez obzira na to što je uveliko članica EU. U tim okolnostima mi moramo živjeti i u tim okolnostima moramo govoriti glasno, ne bi li se sistem već jednom promijenio", smatra Mladenović.
Aktuelna politika uništila sistem vrijednosti
Razgovor o pozorištu i kulturi na kraju izgleda kao razgovor o politici i trenutnoj vlasti, a Mladenović smatra da je razlog tome to što je aktuelna politika uništila ne samo naše živote, nego i sistem vrijednosti u koji smo vjerovali.
"Odnos naših političara, a po tome nema razlike u BiH, Srbiji i Hrvatskoj, prema kulturi je sramotan, to se vidi kroz budžete koje ti ljudi namjenjuju kulturi kao nekom nužnom zlu koje ipak mora da postoji, a koje bi, neuki kakvi jesu, ukinuli. Naša borba protiv njih je, između ostalog, borba za priznavanje kulture, borba za poštovanje onoga što radimo, što promovira mnogo više vrijednosti nego što su nacionalne podjele ili te dnevnopolitičke vrijednosti koje oni propovijedaju kao najviše moguće", smatra Mladenović.
Na vlasti su, kaže Mladenović, glumci amateri koji igraju lošu režiju i farsu u kojoj mi moramo da statiramo. Pune sale i burne reakcije pokazuju da ljudi to prepoznaju.
"Ljudi su siti fraza, siti su političara i toga da govorite krupne riječi iza kojih stoje najbanalniji mogući interesi, a to je ono što naši političari rade. Mi ne zastupamo nikakvu političku platformu, zastupamo najobičniji građanski zdrav razum, pravo građanina da bude slobodan i pravo da političke elite odgovaraju njemu, a ne on njima", kaže Mladenović koji je sretan zbog dobre komunikacije s građanima.
Svjestan da ne može bukvalno promijeniti svijet, vjeruje da pozorište može biti pokretač i da može utjecati na publiku, istomišljenike željne socijalnog dijaloga kroz pozorište.
"Od 400 do 500 ljudi svake večeri mi itekako možemo usmjeravati, na njihove stavove možemo utjecati. Kada se u zbiru naša publika stavi na tas, ako s njima aktivno radimo, ako ih ne lažemo, ako se bavimo i njihovim problemima kroz predstave, to jedino može dovesti do nekog suštinskog boljitka", zaključuje Mladenović.
Za stanje u kulturi krivi političari i građani
"Krivci dolaze sa dvije strane. Na jednoj su političari koji stvarno o značaju kulture za sudbinu naših naroda ne znaju gotovo ništa. Oni su svojim mentalnim sklopom, nastojanjima i interesovanjima bliži estradi. Uostalom i države u kojima živimo pretvorili su u velike estrade. S druge strane krivi su ljudi od pozorišta jer sopstvenim kukavičlukom i svojim pristajanjem na postojeće stanje, bez pobuna i repertoarima kojima se drže nekih larpurlartističkih stvari da je pozorište samo sebi dovoljno pristaju na takvo stanje stvari. Ja ljude od pozorišta smatram saučesnicima u tom kulturnom genocidu koji se dešava na ovim prostorima i smatram da smo svojim nečinjenjem sami odgovorni za to", zaključio je Mladenović.