Kritičar Guardiana o Abramović: Nastojeći da bude više od umjetnosti, postala je puno manje
Jones inače piše o umjetnosti za britanski list, a godine 2009. bio je u žiriju za Turnerovu nagradu.
Na Abramović i njenu umjetnost osvrnuo se u članku pod naslovom "Recenzija 'Gates and Portals' Marine Abramović - zašto prepustiti svoju slobodu ovim tankim idejama?".
U nastavku pročitajte njegov tekst u cijelosti.
"Njujorški show 'The Artist Is Present' iz 2010. Marine Abramović učinio ju je svjetskom ikonom, ali ona nije osobno prisutna u mističnoj ekstravaganci svoje nove emisije 'Gates and Portals'. Međutim, pojavila se na predstavljanju za novinare kako bi objasnila da se, otkad je postala slavna osoba, želi povući iz svog rada kako bi dopustila da on govori sam za sebe. Ovo je težak zadatak. Kao što sam otkrio na tom događaju, ona je izvanredna pojava. Sabira se s magnetskom mirnoćom, a kad govori, čini se da svoje riječi usklađuje s nekim temeljnim ritmom daha i otkucaja srca. Njezina karizma i nevjerojatna vječnost vas hipnotiziraju.
Moderatori obučeni za ono što ona naziva Abramovićevom metodom nažalost ne mogu reproducirati te nezemaljske kvalitete. To je kao kad bi Judi Dench obučavala gomilu ljudi Dench metodi i natjerala ih da izvode njezine slavne uloge: samo ne isto. Još gore, usredotočuje vaš um na ideje koje stoje iza umjetnosti - a one su tanke poput podmetača", započeo je Jonathan.
Zatim je nastavio:
"Abramović metoda koja se ovdje prakticira uključuje puno sporog hodanja, nježnu prisilu i senzornu deprivaciju. Baš kad se pitate koliko dugo ćete morati stajati uza zid zatvorenih očiju, premjeste vas na drugo mjesto. Kao da ste u projektu 'Vještice iz Blaira', dojam je potvrđen kratkim pogledom Abramović na ekranu, kako u sanjarenju reagira na neke vještice iz Blaira iz oxfordskog muzeja Pitt Rivers.
Nemirne selidbe iz jednog prostora u drugi oduzimaju njegovu snagu. Napokon ste dovedeni do najveće, navodno klimaktičke odaje, u čijoj se sredini nalaze vrata ili portal: visoki pravokutni okvir načičkan svjetlećim kristalima. Ritualno vas provode kroz njega, a zatim vas pozivaju da legnete na prostirku. Za obradu duhovnog putovanja na koje ste se zaputili, vjerojatno.
Osjećao sam se kao smrt. I taman kad sam mislio da je gotovo, opet su me odveli do užarene kapije. Da stojim u njoj ovoga puta, upijajući njen sjaj.
Je li to ono što Abramović želi podijeliti, otkriće New Age vjerovanja? 'Gates and Portals' nudi religiozno, a ne estetsko iskustvo. Osjećati se obnovljeno, očišćeno i preobraženo ovim slamanjem sebe značilo bi prihvatiti njegov mistični uvid. A to se značenje svodi na vjerovanje u moć svjetlećeg portala da vas promijeni iz jednog stanja u drugo. Da biste to doživjeli, odričete se svoje slobode misli i djelovanja za sat i 15 minuta.
Ljubitelji participativne umjetnosti tvrde da ona podriva "pasivnost" tradicionalnog muzeja ili galerije, no svakako je ovo istinski pasivno iskustvo, nekritički podvrgnuto kolektivnom obredu. Nasuprot tome, ako ste pasivni dok istražujete muzejsku zbirku, ne činite to kako treba. Zapravo, posjet muzeju Pitt Rivers - gdje je Abramović nedavno boravila, a omogućuje vam da pratite njezina istraživanja - podsjetnik je koliko inspirativna može biti staromodna zbirka", piše Jones.
Zatim se približio zaključku:
"Abramović je provodila vrijeme u atmosferičnoj viktorijanskoj antropološkoj galeriji sa svojim nevjerojatno čudnim izlošcima, od maski do lijesova do iskonske ukrajinske figure koju niko ne može niti utvrditi. Ipak, zahvatio ju je engleski folklor. Na videu ona vodi seansu s vještičjim ljestvama iz Somerseta iz 19. stoljeća, užetom u koje je uvezano perje. Odjednom joj se oči širom otvore poput portala u drugi svemir i zuri u vas kao opsjednuta.
Također možete pronaći "vješticu u boci" koju je proučavala. To je, navodno, upravo ono što piše na etiketi: punašna, čvrsto začepljena staklena boca u kojoj je zatočen duh vještice. Sakupila ga je u blizini Hovea u Sussexu 1915. godine historičarka i folkloristica Margaret Murray od jedne starice koja joj je rekla: “Kažu da je u njemu vještica i ako je puste vani, to će biti problem”. Muzej nikada nije otvoren.
Ovdje su i tri prstenaste petlje od kvrgavog drva oskoruša koje se pojavljuju u njezinom videu na Modern Art Oxfordu. Oni su 1893. godine upisani u katalog kao da potječu iz kuće u Yorkshireu gdje su stavljeni na vrtne ograde kako bi otjerali vještice.
Ovi predmeti su zadivljujući i osjećao sam zahvalnost Marini što me navela da ih pronađem. Ali bez nje kao izvođačice koja sve to povezuje, čini se da ne postoji veze između njezina istraživanja i opresivnog, napornog rituala njezinih 'vrata i portala'. Sve je to demonstracija zašto se umjetnost može oslanjati na religiju i magiju, ali nije ista stvar. U pokušavanju da bude više od umjetnosti, postala je puno manje", zaključio je Jones.
Njegov tekst možete pronaći ovdje.
