Makovo prvo stoljeće obilježeno u prepunom Narodnom pozorištu u Sarajevu
U izvanredno postavljenom umjetničkom programu pod nazivom Muzički teatar, realiziranom od strane Belme Bešlić Gal austrijske kompozitorice bosanskohercegovačkih korijena i cjelokupne programske ekipe, nastupili su glumci Muhamed Hadžović i Dženana Džinić, ansambl Etnoakademik, potom Nataša Mirković i Pippo Corvino te Julia Zdarsky i KUD Baščaršija.
U ime porodice Dizdar i Fondacije Mak Dizdar koja je dala poseban doprinos u realizaciji ovog velikog jubileja obratio se Gorčin Dizdar, unuk bosanskohercegovačkog književnog velikana i predsjednik Fodacije.
"Želio bih se zahvaliti Kabinetu člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića na izrazito profesionalnom odnosu i uloženim naporima u realizaciji ovoga velikoga i kompleksnoga projekta, a posebno visokom pokrovitelju predsjedniku Bakiru Izetbegoviću koji je prepoznao značaj ovog jubileja i na taj način nastavio tradiciju koju je 1997., prilikom 80. godišnjice rođenja Maka Dizdara, započeo rahmetli Alija Izetbegović, a 2007. godine nastavio Haris Silajdžić", kazao je Gorčin Dizdar.
Priređivač i autor pogovora autentičnog i definitivnog izdanja Kamenog spavača, profesor Sanjin Kodrić ukazao je značaj ovog književnog dragulja.
"Mak Dizdar jedan je od naših najvećih pisaca uopće, u ukupnoj našoj književnoj povijesti. Bio je prije svega pjesnik, ali – što se slabo zna – i pripovjedač, romansijer i dramski pisac, kao i izvrsni proučavalac bosanskohercegovačke pisane i književne baštine, prije svega bosanskog srednjovjekovlja. U svijesti većine, Mak Dizdar pisac je prije svega Kamenog spavača, tog svog fundamentalnog pjesničkog ostvarenja i knjige koja, evo, već više od pola stoljeća jeste i ostaje nenadmašeni vrh našeg sveukupnog pjesničkog stvaranja. Kameni spavač javio se kao vrhunac, ali i sinteza Dizdareva dugog spisateljskog puta", kazao je Kordić.
Visoki pokrovitelj svečanosti u povodu jubileja stogodišnjice rođenja bosanskohercegovačkog književnog velikana Maka Dizdara, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović ukazao je veličinu i značaj Maka Dizdara.
"Jezik je duša svake zajednice, a pjesnici su njegove lučonoše. Kako drugačije razumjeti kulture Evrope i svijeta bez poezije i pjesnika. Kako razumjeti engleski romantizam bez Lorda Bajrona i Šelija, kako osjetiti dah mađarskih ravnica bez poezije Endre Adija? Pariz je gotovo stvaran samo u Bodlerovim stihovima. U svakoj kulturi postoji pjesnik koji je uspio dotaći i iskazati biće svoga naroda, nevidljivu nit koja se proteže vijekovima, uspjevajući da izrazi njegove najdublje misli, težnje i želje. U kulturi naroda Bosne i Hercegovine takav veliki pjesnik je Mak Dizdar. Njegovo književno djelo uz Stare bosanske tekstove primjer je izuzetnog umjetničkog doživljaja naše istorije, kulture i baštine".
Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović ukazao je potom i na značaj ovog velikog jubileja.
"Iza nas je, od večeras, Makovo prvo stoljeće. Čini mi veliku čast biti pokroviteljem obilježavanju ovoga jubileja, s pozivom da se ipak više okrenemo budućnosti. Ovo nije samo svečanost posvećena stoljeću koje je iza nas, već i stoljeću pred nama, kako to poručuju iz Makove fondacije. Napori da se već u proljeće naredne godine započne sa otvorenjem Makove Hiže i u Sarajevu, u kući u kojoj je stanovao, zaslužuju i imaće moju snažnu podršku. Hiža ili sigurna kuća, kako su je nazivali u analima Crkve Bosanske bila je utočište za sve one koji su progonjeni i u njoj zatražili zaštitu. A pjesnik je bio progonjen i praćen. U Makovoj zaostavštini ima i pisama u kojima je njegovo bosanstvo, od strane tadašnjih komunističkih vlasti, gotovo anatemisano. Naša je dužnost da učinimo napore da ovo stoljeće bude bolje od stoljeća koje je iza nas, u kojemu su bosanski pisci i slikari djelili sudbinu i patnju Bosne i Hercegovine, prečesto otrgnuti od svoje matice, od bosanskog jezika, naroda i zemlje koja je za njih bila jedina kolijevka. Stoga, neka ovo stoljeće bude Hiža, sigurna kuća za svakog Bosanca i Hercegovca, sa željom da više nikada slobodu i ognjišta ne branimo golim životima", zaključio je Izetbegović.
